Europska komisija u srijedu je donijela 40 odluka vezanih uz postupak protiv 19 zemalja članica zbog propusta u provedbi zakona o zajedničkom europskom sustavu azila, a među njima nema Hrvatske.

Devetnaest zemalja članica dobilo je pisma s formalnim upozorenjem zbog propusta u transponiranju direktive o uvjetima za prihvat tražitelja azila. Tom se direktivom definiraju minimalni zajednički standardi za humani prihvat tražitelja azila, poput pružanja krova nad glavom, osiguranja hrane i zdravstvene zaštite.

Među 19 zemalja nalaze se Grčka, Italija i Mađarska, ali Grčka je posebno apostrofirana zbog kršenja nekih direktiva o azilu i uvjetima za prihvat tražitelja azila te je dobila dodatno pismo upozorenja.

EK je poslala Španjolskoj i Bugarskoj obrazloženo mišljenje zbog toga što su propustile obavjestiti Komisiju o nacionalnim mjerama koje su bile dužne unijeti u svoje zakonodavstvo iz direktive, kojom se usklađuje minimum standarda kojima se definira pravo na međunarodnu zaštitu državljanima trećih država i osobama bez državljanstva.

Pismo s formalnim upozorenjima poslano je na adresu 18 država članica zbog propusta u prenošenju u nacionalna zakonodavstva direktive o postupku za azil.

Tom se direktivom definira zajednički postupak za odobravanje i oduzimanje prava na međunarodnu zaštitu te postavljaju pravila za postupak podnošenja zahtjeva za azil.

“Solidarnost i odgovornost dvije su strane iste medalje. Čelnici EU-a su na svom izvanrednom summitu u travnju pozvali na brzu i potpunu ugradnju u nacionalna zakonodavstva i učinkoviti provedbu direktive o europskom sustavu azila kako bi se osigurali zajednički standardi predviđeni postojećim zakonodavstvom. Europska komisija je čuvar europskih ugovora i današnjih 40 odluka o pokretanju postupka trebaju osigurati da zemlje članice provedu ono što je ranije dogovoreno, a dogovoreno je da se provede brzo i u potpunosti. Naš zajednički europski sustav azila može funkcionirati samo ako svi igraju pravilima”, izjavio je na konferenciji za novinare potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

Pisma s formalnim upozorenjem prvi su korak u pokretanju postupka za kršenje europskog zakonodavstva. Nakon primitka takvog pisma, zemlja članica ima dva mjeseca za odgovor. U slučaju nezdavoljavujućeg odgovora Komisija šalje obrazloženo mišljenje, drugi korak u postupku.

Nakon što zemlja članica dobije obrazloženo mišljenje, na raspolaganju ima dva mjeseca za odgovor Komisiji, u kojem treba obavjestiti o mjerama koje je poduzela za provedbu direktive. Ukoliko to ne učini Kommisija se može obratiti Sudu Europske unije koji može nametnuti sankcije državi članici.