Bosanac pokrenuo inicijativu za zabranu opasnih kemikalija u EU-u: "Moramo zajedno dignuti glas"

Zahtjev peticije je da se od Europske komisije traži da što prije u svim novim proizvodima koji se proizvode u EU zabrani PFAS spojeve, da naloži da kompanije koje proizvode PFAS plaćaju za troškove sanacije onečišćenja PFAS-ima i uvođenje strožih standarda testiranja površinskih i pitke vode.

Bosanac pojašnjava da je podrška peticiji iznimno važna nakon slučaja ilegalnog odlaganja opasnog otpada u Gospiću, i testiranja Gospićana koje su proveli Zeleni, a pokazalo je da je čak pet od sedam testiranih bilo pozitivno na PFAS spojeve.

“Pozivam građane da zajedno dignemo glas i pridruže se svojim potpisom inicijativi za zabranu PFAS-a. Nama će ti potpisi biti od velike pomoći u daljnjim zagovaračkim aktivnostima”, poručio je Bosanac.

Govoreći o razlozima pokretanja inicijative, Bosanac je pojasnio da je pritisak prema Europskoj komisiji nužan kako bi se donijela oštrija ograničenja jer se ti spojevi ne mogu ukinuti preko noći. Kao važan prvi uspjeh zagovaranja istaknuo je reakciju Europske agencije za kemikalije (ECHA), koja je odmah nakon istraživanja Zelenih po prvi put službeno upozorila Komisiju da je trifluoroctena kiselina (TFA) toksičan spoj te zatražila njezino uklanjanje s liste netoksičnih spojeva.

Bosanac je upozorio da je Europska komisija već odgadala rokove za redefiniranje liste toksičnih spojeva te da je upravo sada presudan trenutak za snažnu mobilizaciju javnosti. Peticija, prevedena na desetak jezika, dostupna je putem društvenih mreža stranke Možemo! i zastupnika.

Da regulacija daje izravne rezultate potvrđuju i egzaktni podaci istraživanja: neregulirani spoj TFA pronađen je u tijelima 100 posto testiranih građana, dok su preostala četiri spoja, čija je upotreba zakonski regulirana, zabilježena kod tek 25 posto uzorka.

„To nepobitno dokazuje: kada se spoj zakonski regulira, njegova prisutnost u ljudskom organizmu drastično pada. Zato moramo stvoriti novi zamah kako bi Komisija uz TFA strogo ograničila i druge opasne spojeve“, istaknuo je Bosanac, podsjetivši da će se o slučaju ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću raspravljati 5. studenoga na Odboru za predstavke (PETI) Europskog parlamenta.

U drugom dijelu konferencije Bosanac se osvrnuo na pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a, izrazivši oštro razočaranje prijedlogom irskog predsjedanja koji predviđa drastično rezanje proračuna za čak 356 milijardi eura. Irski prijedlog svodi proračun na tek 1,02 posto BDP-a Europske unije, što je znatno ispod postojećeg proračuna od 1,14 posto BDP-a. Nasuprot tome, Europska komisija predložila je okvir od 2 bilijuna eura, dok Europski parlament traži 10 posto veći iznos, odnosno između 1,26 i 1,27 posto europskog BDP-a, kako bi se Unija mogla nositi s geopolitičkim izazovima.

Bosanac je upozorio i na vanjskopolitičku prijetnju: najava Marine Le Pen da će prepoloviti francuski doprinos europskom proračunu nameće potrebu da se pregovori dovrše prije izbora u Francuskoj, najkasnije do travnja ili svibnja. Državama članicama time bi se ostavio rok od šest mjeseci za pripremu novog instrumenta, takozvanog megafonda, kako bi povlačenje sredstava započelo 1. siječnja 2028.

Zastupnik Možemo! naglasio je da Parlament čvrsto uvjetuje donošenje nacionalnih planova obveznim konzultacijama s gradovima i općinama: „Stat ćemo na kraj praksi u kojoj premijer i ministri sami pišu planove i europskim novcem financiraju projekte poput privatnih hotela po otocima.“

Komentirajući izjavu premijera Andreja Plenkovića da je relativno zadovoljan irskim prijedlogom, Bosanac je zaključio: „Možemo biti zadovoljni jedino time što nisu rezana sredstva za koheziju i poljoprivredu, no ukupan proračun je bitno manji. To automatski znači i manje novca za Hrvatsku. Naš je primarni interes veći europski proračun jer on garantira veći razvojni zamah za našu zemlju.“

Na poveznici pronađite link na peticiju koju možete potpisati