Europska unija se - napokon - hvata u koštac s disfunkcijama njenog najslavnijeg tehnološkog zakona: GDPR-a.
Europska komisija predložit će novi zakon prije ljeta, a cilj mu je popraviti način na koji nacionalni regulatori primjenjuju GDPR, piše na stranicama komisije, prenosi Politico.
Usvojen 2016. ovaj pravilnik o privatnosti predstavljao je revoluciju u regulaciji globalnih tehnoloških kompanija. Prisilio je tehnološke divove da slijede nove standarde kao što su traženje suglasnosti korisnika za prikupljanje njihovih podataka online. Onima koji bi odbili slijediti zakon prijetile su značajne kazne – do četiri posto njihovog godišnjeg prihoda. Zakon je postao glavni primjer moći legislative u Bruxellesu.
Ipak, pet godina nakon što su tijela za zaštitu privatnosti krenula na posao primjene GDPR-a, aktivisti, stručnjaci i udruge za nadzor privatnosti izražavaju frustraciju zbog, kako kažu, neefikasnosti sustava da se bavi velikim slučajevima, ponajviše takozvanim Big Tech kompanijama.
Slaba primjena zakona
Kritičari najglasnije prigovaraju moćnoj ulozi koju ima irska komisija za zaštitu podataka. Po pravilima, sve velike istrage moraju prolaziti kroz irski sustav budući da tehnološke kompanije poput Mete, Googlea, Applea i drugih svoja europska sjedišta imaju upravo u toj zemlji. Po GDPR-u tehnološke kompanije pod nadzorom su regulatora one zemlje EU-a u kojoj imaju sjedište.
Irsko tijelo za privatnost podataka u posljednjih je nekoliko mjeseci naredilo Meti, tvrtci u čijem su vlasništvu Instagram i Facebook, da plati višemilijunske kazne zbog kršenja GDPR-a.
Novim europskim pravilima, koja se očekuju u drugom kvartalu 2023., žele se postaviti jasna proceduralna pravila za zaštitu podataka u onim slučajevima kada se nacionalna tijela bave istragama i kršenjima koje prelaze granice njihove zemlje. Zakon će “harmonizirati neke aspekte administrativne procedure” u takvim slučajevima i “podržati pravilno funkcioniranje suradnje u implementaciji GDPR-a i mehanizama razrješavanja sporova”, rečeno je iz Komisije.
Europska tijela za zaštitu podataka prošle godine su se obvezala da će pojačati suradnju kako bi se uhvatili u koštac sa slučajevima od strateške važnosti. Europski odbor za zaštitu podataka u listopadu je Komisiji poslao “listu želja” za proceduralne promjene u zakonu kako bi se poboljšala njegova primjena. Među njima se i nalazi postavljanje rokova za različite proceduralne korake i harmoniziranje prava raznih strana uključenih u istrage diljem EU-a.
“Mislim da postoje dijelovi GDPR-a koje definitivno moramo prilagoditi situaciji u budućnosti,” izjavio je nadzornik za europsku zaštitu podataka Wojciech Wiewiórowski za Politico prošlog lipnja.
Komisija želi da nove regulacije budu vrlo ograničene i točno usmjerene – dijelom i zato jer se pripremaju na napete pregovore s udrugama za nadzor privatnosti podataka, lobistima tehnoloških divova i aktivistima.
Najviše lobiranja
GDPR se uvelike smatra zakonom oko kojeg se najviše lobiralo u povijesti Europske unije.
No ne očekuje se samo od skupina za lobiranje da će skočiti na novi prijedlog zakona o privatnosti. I sami regulatori sukobljavaju se oko toga kako interpretirati i provesti GDPR, što često dovodi do sporova i odgoda.
“Nitko, kao i obično, neće biti zadovoljan s prijedlogom Komisije jer se tijela za zaštitu podataka slažu da postoji problem, ali ne slažu se oko rješenja,” kaže Olivier Micol, čelnik Komisijine jedinice za zaštitu podataka koja vodi rad na zakonu.
Nevladine organizacije žele se više uključiti u procedure, a kompanije poput Googlea, Applea i Amazona pružat će otpor jer se boje novih kazni, rekao je Micol.
“Tehnološki divovi neće biti sretni jer će sustav postati efikasniji i provedba će biti bolja,” dodao je.
Europski izbori bit će održani 2024., a izvršna vlast imat će kratak period vremena da progura novi zakon kroz europsku legislativu. Europski parlament i Vijeće EU-a, u kojima se nalaze vlade 27 zemalja članica, mogle bi imati tek nekoliko mjeseci za pregovore o amandmanima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!