Kako Pentagon i Trump opravdavaju napade na Pacifiku i ima li to smisla?

"Potpuno novo i iznimno opasno područje djelovanja"

Međutim, pravni stručnjaci naglašavaju da analogija između bombardiranja navodnih brodova za krijumčarenje droge i američkih napada na osumnjičene pripadnike Al-Qaede nakon 11. rujna nema pravno uporište, jer Sjedinjene Američke Države nisu u stanju oružanog sukoba u Latinskoj Americi.

„Moramo priznati da se ovi napadi nadovezuju na zlouporabe ovlasti koje smo vidjeli tijekom ‘rata protiv terorizma’“, izjavila je Annie Shiel, direktorica zagovaranja u SAD-u pri Centru za zaštitu civila u sukobima (Center for Civilians in Conflict), za Al Jazeeru.

„Ovi napadi također otvaraju potpuno novo i iznimno opasno područje djelovanja.“

Shiel je naglasila da kontinuirano američko bombardiranje Kariba i istočnog Pacifika, u kojem je od rujna poginulo gotovo 100 ljudi, također nema odobrenje Kongresa.

Pozivanje na Obamu

Odgovarajući na kritike, zakonodavci iz Trumpove Republikanske stranke povlače paralele između bombardiranja plovila i kampanje atentata dronovima koju je provodio bivši demokratski predsjednik Barack Obama protiv osumnjičenih „terorista“.

„Tijekom Obaminog mandata koristili smo ovaj sustav ciljanog djelovanja kako bismo pronašli i eliminirali velik broj loših aktera diljem svijeta“, izjavio je senator Tim Sheehy u utorak.

Senator Markwayne Mullin podržao je takvo stajalište, naglašavajući da su krijumčari droge „teroristi“.

„Koja je razlika između Obaminih napada na pojedince koji su proglašeni terorističkim organizacijama na Bliskom istoku i onih koji danas truju naše ulice?“ upitao je Mullin.

Krijumčari droge su civili, a ne legitimne vojne mete

Iako su organizacije za ljudska prava godinama kritizirale Obaminu politiku uporabe dronova, zagovornici ljudskih prava i stručnjaci tvrde da su Trumpovi napadi na brodove znatno drskiji u kršenju zakona i normi.

„Stručnjaci su jednoglasni u ocjeni da u Karibima ne postoji oružani sukob i da su krijumčari droge civili, a ne legitimne vojne mete“, rekla je Shiel.

Analitičari su za Al Jazeeru izjavili da su, unatoč tvrdnjama američkih dužnosnika da su osumnjičeni krijumčari droge „teroristi“, te osobe prema međunarodnom pravu civili.

Pentagon tvrdi da su napadi zakoniti te da ciljaju „označene terorističke organizacije“ radi „zaštite domovine“, u skladu s pravom oružanih sukoba.

Pismo predsjedniku odbora za pravosuđe

Kritičari, međutim, ističu da se pravo oružanih sukoba ne može primijeniti na ove napade jer u Karibima i istočnom Pacifiku ne postoji oružani sukob.

U četvrtak je deset demokratskih senatora uputilo pismo republikanskom predsjedniku senatskog odbora za pravosuđe u kojem navode da administracija „izmišlja oružani sukob ili lažno označava ljude ‘borcima’ kako bi ih mogla ubiti“.

„Ovi napadi predstavljaju izvansudska ubojstva i šokantna kršenja temeljnih načela postupka, prava na život te američkog i međunarodnog prava“, napisali su zakonodavci.

„Tvrdnje administracije da su osobe koje ubija krive za kaznena djela, povezane s kriminalnim ili terorističkim organizacijama ili da su ‘borci’ u nepostojećem oružanom sukobu, ne čine ta izvansudska ubojstva ništa manje nezakonitima.“

‘Zamagljivanje stvarnosti’

John Walsh, direktor za politiku droga i andsku regiju pri Washington Office on Latin America (WOLA), izjavio je da narkokarteli nemaju razinu organizacije, naoružanja ni političke motive koji bi ih svrstali u „borce“.

„Okvir prikazivanja trgovine drogom kao ‘narkoterorizma’ već sam po sebi zamagljuje stvarnost“, rekao je Walsh za Al Jazeeru.

„Ti krijumčari droge nastoje prodati proizvod koji stvara ovisnost i donosi profit. Oni nisu zainteresirani za rat protiv vlada.“

Unatoč tome, Trumpova administracija očito primjenjuje jezik „rata protiv terorizma“ iz razdoblja Obame i Georgea W. Busha kako bi opravdala militarizaciju američke politike prema drogama.

Proglašenje fentanila oružjem za masovno uništenje

Trump je proglasio narkokartele „stranim terorističkim organizacijama“ te klasificirao sintetsku drogu fentanil kao „oružje za masovno uništenje“ (WMD), prizivajući Bushovu netočnu tvrdnju da Irak posjeduje takvo oružje, kojom je opravdana američka invazija 2003. godine.

„Oznaka WMD-a ima za cilj ojačati narativ administracije da se radi o zastrašujućim vojskama i invazivnim silama koje raspolažu oružjem za masovno uništenje. No, ni to nema stvarno uporište“, rekao je Walsh.

Izrazio je zabrinutost da bi ta oznaka mogla poslužiti za „otključavanje ovlasti“ koje bi administraciji omogućile provođenje napada i unutar Sjedinjenih Država.

Walsh je upozorio da Trumpova administracija polaže pravo na napade protiv bilo koga povezanog s proglašenim „terorističkim“ skupinama – u ovom slučaju navodnih krijumčara droge – bilo gdje u svijetu.

„Ovo je pravno rezoniranje pogrešno na svim razinama“, rekao je. „Ne postoji nikakvo ograničavajuće načelo koje bi određivalo gdje i kada predsjednik Trump može tvrditi da ima takve ovlasti. Danas bi to mogao biti Caracas, sutra Chicago.“

Zagovornici ljudskih prava zahtijevaju objavu formalnog pravnog obrazloženja Ureda pravnog savjetnika (OLC) za ove napade, koje je i dalje klasificirano.

Stručnjaci smatraju da OLC-ov memorandum vjerojatno ponavlja pravne argumente korištene za atentate i napade dronovima tijekom „rata protiv terorizma“.

‘Isti proces’

Republikanski senator Sheehy izjavio je da Pentagon pri bombardiranju brodova koristi „potpuno isti proces“ kakav se primjenjuje u ciljanim likvidacijama od 2021. godine.

„Napadati hrabre žene i muškarce u uniformi koji provode ove operacije znači optuživati sam sustav koji se posljednja 24 godine koristio uz dvostranačku potporu“, rekao je novinarima.

Jessica Dorsey, izvanredna profesorica međunarodnog prava na Sveučilištu u Utrechtu, sugerirala je da je problem upravo u tom procesu.

„Pretjerano oslanjanje na unutarnje procedure bez stvarne vanjske odgovornosti zamijenilo je uzrok i posljedicu, tretirajući proces kao ograničenje, iako je on zapravo omogućio širenje ovlasti“, napisala je Dorsey u e-poruci Al Jazeeri.

„U praksi su elastična pravna tumačenja i izostanak stvarnog nadzora značili da te zaštitne mjere nisu uspjele ograničiti izvršnu vlast u uporabi smrtonosne sile, već su postavile temelje za još agresivnije politike kakve danas vidimo.“

Samuel Moyn, profesor prava i povijesti na Sveučilištu Yale, oštro je kritizirao pozivanje na Obaminu ostavštinu dronova kao opravdanje za aktualne napade, poručivši da „dvije pogreške ne čine ispravnu odluku“.

„Činjenica je da je Obamina administracija ubila više ljudi na više mjesta, barem do sada, i to na dvojbenoj pravnoj osnovi. No to ne znači da je ono što Trump danas čini legitimno. Riječ je o obrascu širenja američkog ratovanja“, rekao je Moyn za Al Jazeeru.

„Američka izvršna vlast postupno si izdaje sve više dozvola za sve šire djelovanje. A ta se proširenja gotovo nikada ne preispituju niti povlače.“