Kako Trump može dobiti Grenland u četiri jednostavna koraka?

Iako bi scenarij u kojem SAD “upada” u Nuuk, glavni grad Grenlanda, i preuzima teritorij po venezuelanskom modelu donedavno zvučao kao politička fantazija, vojna operacija u Caracasu pokazala je na što je Washington spreman. Kako piše Politico, postoji jasan put kojim bi Trump mogao krenuti, a čini se da je dio tog puta već započeo.

Na zabrinutost Europljana, ta strategija vrlo nalikuje ekspanzionističkom priručniku Vladimira Putina.

Novinari Politica razgovarali su s devet dužnosnika EU-a, insajdera iz NATO-a, obrambenih stručnjaka i diplomata kako bi razradili scenarij mogućeg američkog preuzimanja mineralima bogatog i strateški iznimno važnog arktičkog otoka.

"To bi moglo biti poput pet helikoptera… ne bi mu trebalo puno vojnika“, rekao je jedan danski političar.

Korak 1: Kampanja utjecaja za jačanje grenlandskog pokreta za neovisnost

Gotovo odmah po preuzimanju dužnosti, Trumpova administracija počela je isticati neovisnost Grenlanda, poluautonomnog teritorija Kraljevine Danske. Oslobođeni Grenland mogao bi sklapati sporazume sa SAD-om, dok mu u sadašnjem statusu za to treba odobrenje Kopenhagena.

Kako bi stekli neovisnost, Grenlanđani bi morali glasati na referendumu, a zatim pregovarati o sporazumu koji moraju odobriti i Nuuk i Kopenhagen. U anketi javnog mnijenja iz 2025. godine, 56 posto Grenlanđana izjavilo je da bi glasalo za neovisnost, dok je 28 posto reklo da bi glasalo protiv.

Amerikanci povezani s Trumpom provodili su tajne operacije utjecaja na Grenlandu, prema izvješćima danskih medija, pri čemu je danska sigurnosno-obavještajna služba PET upozorila da je teritorij "meta kampanja utjecaja raznih vrsta“.

Felix Kartte, stručnjak za digitalnu politiku koji je savjetovao institucije EU-a, usporedio je te metode s ruskim djelovanjem u Moldaviji, Rumunjskoj i Ukrajini.

“Rusija kombinira online i offline taktike”, rekao je. “Na terenu surađuje s politički usklađenim akterima, ekstremističkim strankama, dijasporom ili oligarsima, a zabilježeno je i plaćanje ljudi da sudjeluju na prosvjedima protiv EU-a ili SAD-a. Istodobno se stvaraju mreže lažnih računa i pseudo-medija kako bi se aktivnosti pojačale online. Cilj često nije uvjeriti birače da je proruska opcija bolja, nego da izgleda veća, glasnija i popularnija nego što doista jest, stvarajući osjećaj neizbježnosti.“

Prema Politicu, na Grenlandu se čini da SAD primjenjuje barem neke od tih metoda.

Drugi korak: Ponuda Grenlandu

Ako napori za ubrzavanje referenduma o neovisnosti Grenlanda urodi plodom i stanovnici teritorija odluče napustiti Dansku, sljedeći bi korak bio staviti ga pod utjecaj Sjedinjenih Američkih Država.

Jedna očita metoda bila bi uključiti Grenland u SAD kao novu saveznu državu - ideju s kojom su se ljudi bliski predsjedniku više puta poigravali. Danska premijerka Mette Frederiksen bila je prisiljena u ponedjeljak reći da "SAD nema pravo anektirati Grenland“ nakon što je Katie Miller — supruga Stephena Millera — na društvenim mrežama objavila kartu tog teritorija prekrivenu američkom zastavom i riječju „USKORO“.

Izravna zamjena Danske za SAD većini stanovništva uglavnom je neprihvatljiva. Ista anketa spomenuta ranije pokazala je da se 85 posto Grenlanđana protivi tome da teritorij postane dio SAD-a, a čak ni članovi pokreta za neovisnost skloni Trumpu nisu oduševljeni tom idejom.

No postoje i druge mogućnosti.

Već od prošlog svibnja kruže informacije da Trumpova administracija želi s Grenlandom sklopiti sporazum o slobodnoj asocijaciji, kakav SAD ima s Mikronezijom, Maršalovim Otocima i Palauom. Tim sporazumima SAD osigurava zaštitu, ključne usluge i slobodnu trgovinu, a zauzvrat američka vojska ima slobodan pristup teritoriju.

Kuno Fencker, oporbeni zastupnik s Grenlanda koji zagovara neovisnost i koji je prisustvovao Trumpovoj inauguraciji, rekao je da Grenlanđani ne žele postati “Portoriko”, ali da su otvoreni za različite modele suradnje.

“U usporedbi s odnosom Nuuka i Kopenhagena, stvari mogu ići samo nabolje”, rekao je Fencker, dodajući da je Trumpova izjava kako SAD “treba” Grenland pozitivnija od stava Danske, koja Grenland vidi kao trošak.

No Thomas Crosbie s Kraljevskog danskog obrambenog koledža upozorava da Grenland u pregovorima s Trumpom vjerojatno ne bi prošao dobro.

Treći korak: Pridobivanje Europe

Europa, osobito saveznici Danske u EU-u, usprotivila bi se svakom pokušaju da se Grenland odvoji od Kopenhagena. No američka administracija na tom planu ima adut: Ukrajinu.

Kako su mirovni pregovori dobili na zamahu, Kijev je poručio da svaki dogovor s Putinom mora biti potkrijepljen ozbiljnim, dugoročnim sigurnosnim jamstvima Sjedinjenih Američkih Država.

Amerikanci su po tom pitanju oklijevali, a u svakom slučaju Kijev je skeptičan prema sigurnosnim jamstvima, s obzirom na to da su ona koja je u prošlosti dobio i od Rusije i od Zapada ostala bez stvarnog učinka.

Jedan mogući scenarij koji je iznio jedan diplomat EU-a bio bi paketni dogovor "sigurnost za sigurnost“, prema kojem bi Europa dobila čvršća jamstva Trumpove administracije za Ukrajinu u zamjenu za proširenu ulogu SAD-a na Grenlandu.

Iako se to čini kao gorka pilula, možda je bolja opcija nego alternativa - naljutiti Trumpa, koji bi mogao uzvratiti uvođenjem sankcija, povlačenjem iz mirovnih pregovora ili pružanjem potpore Putinu u pregovorima s Ukrajinom.

Korak 4: Vojna invazija

No što ako Grenland - ili Danska, čije je "odobrenje“ Nuuku potrebno za odcjepljenje - kaže ne Trumpu?

Američko vojno preuzimanje moglo bi se provesti bez većih poteškoća.

Crosbie s Kraljevskog danskog obrambenog učilišta rekao je da Trumpovi stratezi vjerojatno iznose predsjedniku različite opcije.

"Najzabrinjavajuća bi bila strategija tipa fait accompli, koju često viđamo i o kojoj se puno razmišlja u vojnim krugovima, a koja bi se svodila na jednostavno zauzimanje teritorija, na isti način na koji je Putin pokušao zauzeti zemlju kako bi polagao teritorijalna prava nad Ukrajinom. Jednostavno bi rasporedio postrojbe u zemlji i rekao da je to sada američko… Američka vojska sposobna je iskrcati bilo koji broj snaga na Grenland, bilo zračnim ili pomorskim putem, a zatim proglasiti da je riječ o američkom teritoriju.“

Prema Lin Mortensgaard, istraživačici Danskog instituta za međunarodne studije i stručnjakinji za sigurnost Grenlanda, Washington na terenu ima i oko 500 vojnih časnika u svojoj sjevernoj svemirskoj bazi Pituffik, kao i nešto manje od 10 zaposlenika konzulata u Nuuku. Uz to, ondje se obično sezonski, tijekom arktičkog ljeta, raspoređuje i oko 100 pripadnika Nacionalne garde iz New Yorka radi potpore istraživačkim misijama.

Grenland, u međuvremenu, ima vrlo slabe obrambene kapacitete. Stanovništvo nema teritorijalnu vojsku, rekla je Mortensgaard, dok Združeno arktičko zapovjedništvo Danske u glavnom gradu raspolaže oskudnim i zastarjelim vojnim sredstvima, uglavnom ograničenima na četiri ophodna i mornarička plovila, patrolu sa psećim zapregama, nekoliko helikoptera i jedan zrakoplov za pomorsko izviđanje.

"Ako bi SAD mobilizirao postojeće snage ili doveo specijalce, kontrola nad Nuukom mogla bi se uspostaviti “za pola sata ili manje”, rekao je Lin Mortensgaard s Danskog instituta za međunarodne studije.