Guardian: Pet vlada u EU-u "dosljedno i namjerno" narušavaju vladavinu prava. Hrvatska je među njima

Pozivajući se na dokaze više od 40 nevladinih organizacija u 22 zemlje, Unija za građanske slobode za Europu (Liberties) opisala je vlade Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Italije i Slovačke kao "demontažere" koji aktivno slabe vladavinu prava, objavio je Guardian.

Izvješće skupine za 2026. godinu, objavljeno u ponedjeljak, navodi da je vladavina prava u Slovačkoj, pod populističkom, autoritarnom, proruskom vladom Roberta Fica, nazadovala u svim područjima – pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i kontroli i ravnoteži civilnog društva.

Slika je slično sumorna i u Bugarskoj, dok Mađarska, gdje bi 16 godina Viktora Orbána na vlasti moglo završiti nakon izbora 12. travnja, "ostaje u zasebnoj kategoriji, nastavljajući provoditi sve regresivnije zakone i politike bez znakova promjene".

Povećan broj napada na novinare

Liberties je utvrdio da su se uvjeti vladavine prava najviše pogoršali 2025. u demokratskom stupu "kontrola i ravnoteže": neovisne nevladine organizacije i civilno društvo mogu se organizirati, osporavati odluke i pozivati ​​vlade na odgovornost.

Regresivno zakonodavstvo i stroge kazne za sudjelovanje na zabranjenim prosvjedima sve su veće, utvrdilo je, uključujući i Mađarsku, gdje su događaji Pridea zabranjeni, a njihovi organizatori, uključujući gradonačelnika Budimpešte, stavljeni su pod formalnu istragu.

U Italiji je usvojen vrlo strog sigurnosni dekret kojim se kriminaliziraju blokade cesta i drugi oblici neslaganja, ali se jačaju jamstva za policiju. U nekoliko država članica, prosvjednici koji su se zalagali za klimu i Palestinu suočili su se sa zabranama i kriminalizacijom.

I u stupu pravosuđa nije bilo napretka, rekao je Liberties, posebno ističući ono što naziva "novim trendom sve kritičnijeg ili neprijateljskog političkog diskursa prema pravosuđu i institucijama za ljudska prava".

Uočen je mali napredak u borbi protiv korupcije. Što se tiče slobode medija, samo je mali broj država postigao mjerljiva poboljšanja. Napadi na novinare povećali su se u Bugarskoj, Hrvatskoj, Italiji, Nizozemskoj i, posebno, Slovačkoj.

Samo Latvija "vrijedni radnik"

Belgija, Danska, Francuska, Njemačka i Švedska, sve zemlje s jakim demokratskim tradicijama, identificirane su kao "klizači", zemlje u kojima vladavina prava u nekim područjima opada, ali erozija nije dio ukupne političke strategije.

Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Španjolska klasificirane su kao "stagnatorice", definirane kao zemlje u kojima se uvjeti vladavine prava nisu ni poboljšavali ni pogoršavali, navodi se u izvješću od 800 stranica.

U ovu kategoriju spadala je i Poljska, a premijer Donald Tusk pokušava obnoviti ključne elemente vladavine prava, poput neovisnog pravosuđa, koje je ukinula bivša vlada Prava i pravde (PiS), ali ga je ometao predsjednički veto.

Ograničeni napredak Poljske do sada "pokazuje koliko izazovno i krhko može biti vratiti kompromitiranu institucionalnu neovisnost", objavio je Liberties.

Status "vrijednog radnika" zaslužila je samo Latvija, čija vlada aktivno poboljšava standarde vladavine prava.

"Izvješće Komisije trebalo je potaknuti konkretne akcije"

U izvješću se navodi i da su mehanizmi EU-a za rješavanje erozije vladavine prava uglavnom neučinkoviti, pri čemu većina država članica nije uspjela pretvoriti smjernice u opipljive akcije unatoč preporukama Europske komisije.

Utvrđeno je da je 93 posto svih preporuka u izvješću izvršne vlasti EU-a o vladavini prava za 2025. ponavljanje iz prethodnih godina, mnoge prenesene bez promjene u formulaciji, dok se broj novih preporuka prepolovio od 2024.

Od 100 preporuka komisije koje je procijenio Liberties, 61 nije pokazala nikakav napredak, dok se još 13 pogoršalo. "Izvješće Komisije trebalo je potaknuti konkretne akcije", rekla je Ilina Neshikj, izvršna direktorica Libertiesa.

No, nakon sedam godišnjih izdanja, nalazi Libertiesa ističu "ne samo nazadovanje, već i kontinuirane i namjerne napore za potkopavanje vladavine prava. Ponavljanje preporuka bez smislenog praćenja neće to preokrenuti".

Kritike i za institucije EU-a

Izvješće je također općenito kritiziralo institucije EU-a, navodeći da su 2025. ne samo "odražavale mnoge probleme uočene u državama članicama", već nisu uspjele dosljedno primjenjivati ​​i braniti temeljna prava.

"Normalizirale su korištenje iznimnog, ubrzanog zakonodavstva, ukinule ključnu zaštitu temeljnih prava i vodile usklađenu kampanju protiv organizacija za nadzor", rekla je Kersty McCourt, viša savjetnica za zagovaranje u Libertiesu.

Kad se to dogodi, dodala je McCourt, institucije "potkopavaju kredibilitet EU-a i vlastitih izvješća o vladavini prava".