Povijesno mišljenje UN-ova suda: Države imaju pravnu obvezu djelovati protiv klimatske krize

Ispred sjedišta suda u Haagu okupili su se klimatski aktivisti s transparentima na kojima je pisalo "Klimatska pravda odmah" i "Zaustavite fosilna goriva".

Mišljenje koje sud donosi nije pravno obvezujuće, ali ima značajnu političku i pravnu težinu te bi moglo postati presedan u budućim slučajevima vezanima uz klimatske promjene.

Riječ je o odgovoru na zahtjev Opće skupštine UN-a iz 2023. godine, koju su uvelike potaknule male otočne države suočene s prijetnjom nestanka zbog porasta razine mora.

Sud je odgovorio na dva ključna pitanja: što međunarodno pravo zahtijeva od država u pogledu zaštite klime i okoliša od emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem te koje su pravne posljedice za države čije djelovanje ili nedjelovanje uzrokuje ozbiljnu štetu okolišu i klimi, javlja Vatican News.

Klimatske promjene, izazvane emisijama stakleničkih plinova, "hitna su i egzistencijalna prijetnja", rekao je sudac Yuji Iwasawa, predsjedavajući suda, u dvosatnom govoru.

Klima mora biti zaštićena za sadašnje i buduće generacije

Sud nije prihvatio ideju koju su branile države veliki onečišćivači da su postojeći klimatski sporazumi i pregovarački proces COP-a dovoljni.

Države imaju "stroge obveze štititi klimatski sustav", naglasio je.

Složivši se s malim otočnim državama, potvrdio je da klima mora biti "zaštićena za sadašnje i buduće generacije", dok države veliki onečišćivači apsolutno ne žele pravno priznati prava ljudi koji se još nisu rodili.

Najsporniji element mišljenja, koji će naići na najveći otpor bogatih država, proizlazi po sudu iz tih obveza, a to je odšteta državama koje su najteže pogođene klimatskim promjenama.

"Pravne posljedice koje su rezultat počinjenja međunarodno nezakonitog djela mogu uključivati... cjelovitu reparaciju za štetu koju su pretrpjele oštećene države u obliku restitucije, naknade i zadovoljštine", istaknuo je Iwasawa.

No suci su istaknuli da se mora utvrditi izravnu i sigurnu uzročnu vezu "između nezakonitog djela i štete", što je teško učiniti pred sudom, ali "nije nemoguće".

Argumenti koji sve više dobivaju na težini

Savjetodavno mišljenje smatra se pravnim orijentirom koji bi sudovi diljem svijeta teško mogli ignorirati, a temelji se na argumentima koji sve više dobivaju na težini u kontekstu klimatske krize koja se ubrzava.

Podsjetimo, 2015. godine na klimatskom summitu COP15 u Parizu više od 190 država obvezalo se ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 °C. Jedan od tekstova koji su tada oblikovali globalni okvir rasprave bila je enciklika pape Franje "Laudato si’", u kojoj je, spajajući znanstvene i teološke argumente, pozvao svjetske čelnike da "čuju vapaj Zemlje i vapaj siromašnih".

Ipak, Pariški se sporazum u velikoj mjeri nije ispoštovao. Emisije stakleničkih plinova nastavile su rasti, a istovremeno se diljem svijeta bilježe sve učestalije i razornije prirodne nepogode – od poplava i suša do razornih požara i ubrzanog topljenja ledenjaka.