Izrael je ušao u "novu fazu u ratu" protiv Hamasa u Gazi, rekao je u subotu izraelski ministar obrane Yoav Gallant. Izraelske obrambene snage (IDF) poslale su tenkove i druge kopnene snage u Gazu i zadržale ih ondje nastavljajući istovremeno s intenzivnim zračnim napadima, no za sada su odgodili sveopću kopnenu invaziju. Još nije službeno poznato hoće li biti "dana D" za takvu operaciju, no Izrael konstantno povećava svoje kopnene operacije unutar Gaze.
Dok Izrael prelazi sa zračnog pristupa na onaj koji uključuje i njegove kopnene snage, suočava se s mnogim izazovima. Prvi od njih je sama priroda borbe. Gaza je gusto naseljena te se sastoji od brojnih zbijenih zgrada zbog čega su neutralizirane mnoge prednosti izraelske vojske u brzini, komunikacijama, nadzoru i dalekometnoj vatrenoj moći.
IDF će stoga morati razbiti svoje snage zbog čega će postati ranjive na male skupine Hamasovih naoružanih militanata. Ruševine nastale nakon izraelskog bombardiranja nude mogućnost Hamasovim borcima da pronađu zaklon protiv izraelskih trupa, postave snajperske položaje i postave zamke.
Američka vojska smatra da su urbane operacije u Falluji u Iraku teške i vrlo destruktivne, ali da će operacije u Gazi biti vjerojatno još teže, piše Foreign Policy i navodi da Hamas kontrolira Pojas Gaze od 2007. te da su vjerojatno očekivali žestok izraelski odgovor na napad 7. listopada i da se Hamas vjerojatno dugo pripremao na izraelski upad.
Borbe u tunelima su noćna mora
Hamas je smjestio vojne zalihe i imovinu u civilne objekte kao što su škole, navode i Ujedinjeni narodi i izraelske snage. Grupa je također izgradila ogromnu mrežu tunela koje može koristiti za skrivanje zaliha i vođa, kao i za osiguravanje komunikacije tijekom sukoba.
Borbe u tunelima su noćna mora. Bivši šef Središnjeg zapovjedništva SAD-a, general Joseph L. Votel, usporedio je to s korištenjem mreže tunela od strane Islamske države u Mosulu, u Iraku – čija je mreža tunela samo djelić onoga čime Hamas raspolaže. On je također upozorio da će borbe biti “krvave i brutalne”. Hamasovi borci mogu koristiti tunele kako bi iskočili iza izraelskih snaga, postavili im zasjede ili čak zarobili više talaca. Izrael je pokušao bombardirati ove tunele, ali ih je teško pronaći i uništiti iz zraka.
Izrael nastoji uništiti Hamas, što u praksi znači ubiti njegove vođe. Međutim, pokazalo se da ih je teško pronaći. Mogu se sakriti u tunelima i stopiti s civilnim stanovništvom. Neki će se odlučiti boriti, ali organizacija je dobro institucionalizirana i nedvojbeno će nastojati sačuvati velik dio svog rukovodećeg kadra, uključujući ključne figure poput vojnog zapovjednika Hamasa Mohammeda Deifa. Štoviše, mnogi visoki politički čelnici Hamasa uopće ne žive u Gazi, već dane provode u mnogo sigurnijim mjestima u zemljama kao što su Katar, Turska i Libanon.
Što s taocima i civilima?
Situaciju dodatno otežavaju taoci, a procjenjuje se da ih Hamas drži više od 200. Hamas ih može skrivati u istim zgradama u kojima se nalaze militanti ili u tinelima pa bi slanje izraelskih trupa na takve lokacije moglo rezultirati smrću taoca. Osim toga, Hamas je prijetio da će ubiti taoce kao odgovor na izraelske zračne napade.
Foreign Policy navodi da što je izraelska kopnena operacija uspješnija u napadu na Hamas, veća je vjerojatnost da će organizacija posegnuti za očajničkim mjerama.
Izrael također mora uzeti u obzir civilne žrtve. Ministarstvo zdravstva u Gazi objavilo je da je od 7. listopada poginulo gotovo 8000 Palestinaca. Kopnene operacije mogle bi biti mnogo krvavije. U prošlosti je međunarodni bijes zbog civilnih žrtava naposljetku natjerao Izrael da prekine operacije, iako iznimno visok broj izraelskih žrtava u Hamasovom napadu 7. listopada može promijeniti ovu računicu.
Ova zabrinutost će zakomplicirati borbu jer Izrael pokušava uravnotežiti broj civilnih žrtava s rizikom za svoje trupe, kao i vjerojatnost da Hamas umiješa borce i vojna sredstva među civilno stanovništvo.
Opsada Gaze
Opsada Gaze traje već nekoliko tjedana te je Gazi limitirano gorivo, struja i druge osnovne potrepštine. Izrael taj potez brani navodeći da će to Hamas koristiti u vojne svrhe. Ovo je već stvorilo golemu humanitarnu krizu, a to će se samo pogoršavati kako dani budu prolazili. Ako Izrael popusti američkom i međunarodnom pritisku da pruži osnovne usluge i osigura dotok hrane i lijekova u pojas za civile, bit će u neobičnoj poziciji pružanja pomoći i vođenja rata na istom području. Ipak, ako to ne uspije, ionako visoka ljudska cijena snažno će porasti, a cijenu će platiti djeca, žena i stariji.
Izraelski čelnici također moraju voditi računa o međunarodnom, a posebice američkom mišljenju. Mnogi arapski čelnici ne podržavaju Hamas i bili bi oduševljeni da ga Izrael uništi. No, njihova je javnost zadovoljna što je Izrael jako pogođen.
Izraelske operacije dovele su do prosvjeda diljem arapskog svijeta, uključujući i zemlje poput Bahreina i Egipta, koje su normalizirale odnose s Izraelom. Ova normalizacija je vrhunski diplomatski cilj za Izrael i neće je olako ugroziti. Čak je i Saudijska Arabija, koja je do izbijanja rata bila u intenzivnim pregovorima s SAD-om o učvršćivanju sporazuma o normalizaciji s Izraelom, izdala oštre izjave osuđujući izraelske operacije u Gazi.
Međunarodne reakcije
Administracija američkog predsjednika Joe Bidena u početku je podržala Izrael i pravo na obranu, no dužnosnici u Washingtonu zabrinuti su zbog rizika za američke taoce i opasnosti da se sukob proširi cijelom regijom i ugrozi američke snage i saveznike. Kako ove brige rastu, pritisak SAD-a na Izrael da obuzda svoje operacije mogao bi rasti.
Strahovi SAD-a su opravdani, jer je moguće da bi se ovaj rat mogao proširiti iz Izraela i Gaze na veći dio Bliskog istoka. Hezbolah je već zaprijetio iz Libanona, nemiri rastu na Zapadnoj obali, Huti u Jemenu lansirali su projektile na Izrael, a američke baze na Bliskom istoku pretrpjele su napade iranskih proksija, što je navelo SAD da napadne mjesta povezana s Iranom u Siriji. Širi rat koji bi uključivao Hezbolah i druge skupine koje podržava Iran moglo bi predstavljati ozbiljnu prijetnju za Izrael, ali bi to moglo povećati i rizik od međunarodnog terorizma.
Tko bi zamijenio Hamas?
Još jedan izazov za Izrael bit će tko bi uopće naslijedio Hamas u Gazi. Palestinska uprava jedva drži Zapadnu obalu i naštetila bi svom već slabom kredibilitetu među Palestincima ako bi surađivale s Izraelom u upravljanju Gazom nakon invazije. Egipat i druge arapske države oklijevaju prihvatiti palestinske izbjeglice, a kamoli preuzeti neuredan zadatak upravljanja Gazom.
Nadalje, ako Izrael samo udari Gazu i napusti to područje, Hamas će se ponovno ojačati. Ankete pokazuju da Hamas nije popularan, ali također pokazuju da njihovi palestinski protivnici uživaju još manju popularnost te da im nedostaju vojna sredstva te društvene i ekonomske mreže koje Hamas ima u Gazi.
Izraelci zahtijevaju uništenje Hamasa, no izraelski čelnici znaju da će operacije biti rizične i lako bi se mogle pokazati kontraproduktivnima. Rizik od daljnjih izraelskih žrtava i druge zabrinutosti vjerojatno navode neke u izraelskoj vladi, možda uključujući i samog premijera, da budu oprezni.
Konačni rezultat može uključivati neke kopnene operacije, ali će vjerojatno biti oprezniji pristup općenito od sveobuhvatne invazije i dugoročne okupacije koja se činila vjerojatnom neposredno nakon napada 7. listopada. Takav pristup ne bi uništio Hamas i još uvijek će dovesti do izraelskih žrtava i daleko više patnje na palestinskoj strani, ali bi omogućio izraelskim čelnicima da minimiziraju mnoge od najtežih dilema s kojima se suočavaju u Gazi.
Tijek događaja pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!