Što Europa može učiniti da zaustavi Trumpov "pohod" na Grenland? Ovo su četiri opcije

Kreatori politika više ne ignoriraju pojačanu retoriku američkog predsjednika i očajnički traže plan kako ga zaustaviti.

"Moramo biti spremni na izravnu konfrontaciju s Trumpom", rekao je za Politico jedan diplomat Europske unije upoznat s aktualnim raspravama. "On je u agresivnom modu i mi se moramo pripremiti."

"Grenland nije na prodaju i nije za otimanje"

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da sljedeći tjedan planira s danskim dužnosnicima razgovarati o američkoj kupnji Grenlanda. Bijela kuća poručila je da bi Trumpova preferencija bila preuzimanje teritorija pregovorima, kao i da razmatra kupnju otoka, ali i da vojno preuzimanje ostaje moguća opcija.

Dok su se diplomatski napori u Europi pojačavali, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom europskom odgovoru na Trumpove prijetnje.

"Ovdje je riječ o pitanju kako Europa, EU, može biti ojačana kako bi odvratila prijetnje i napade na svoju sigurnost i interese", kazao je Barrot novinarima. "Grenland nije na prodaju i nije za otimanje, stoga prijetnje moraju prestati."

Politico je razgovarao s dužnosnicima, diplomatima, stručnjacima i insajderima NATO-a kako bi mapirao kako Europa može odvratiti američkog predsjednika od takvog poteza i koje su joj opcije ako on ipak krene tim putem. Svi su govorili pod uvjetom anonimnosti.

"Svi su potpuno zatečeni i zapravo ne znaju što nam je sve na raspolaganju", rekao je bivši danski zastupnik. "Nitko zapravo ne zna što učiniti jer Amerikanci mogu učiniti što god žele. Ali odgovore trebamo odmah. Ne možemo čekati tri, pet ili sedam godina."

U tom kontekstu, četiri su mogućnosti na koje se EU može postaviti.

Pronaći kompromis

Trump tvrdi da je Grenland ključan za američke sigurnosne interese i optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi ga zaštitila od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku.

Pregovaračko rješenje u kojem bi Trump iz razgovora izašao s nečim što može prikazati kao pobjedu, a Danska i Grenland sačuvali obraz, možda je najbrži izlaz iz krize.

Bivši visoki dužnosnik NATO-a sugerirao je da bi Savez mogao posredovati između Grenlanda, Danske i SAD-a, kao što je to činio između članica Turske i Grčke u njihovim sporovima.

Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker rekao je da Trump i njegovi savjetnici ne smatraju da je Grenland adekvatno zaštićen.

"Kako se led topi i kako se otvaraju arktičke i sjeverne pomorske rute, Grenland postaje vrlo ozbiljan sigurnosni rizik za kopneni dio SAD-a."

Saveznici u NATO-u također razmatraju nove ponude Trumpu koje bi mogle ojačati sigurnost Grenlanda, unatoč raširenom stavu da su izravne prijetnje ruskih i kineskih brodova tom teritoriju prenapuhane.

Među prijedlozima su ubrzavanje obrambene potrošnje na Arktiku, češće vojne vježbe u regiji te raspoređivanje vojnika zbog osiguranja Grenlanda i umirivanja SAD-a, ako bude potrebno.

Savez bi također trebao razmotriti uspostavu programa "Arctic Sentry", premještanje vojnih kapaciteta u regiju, po uzoru na inicijative Eastern Sentry i Baltic Sentry.

"Sve što se može učiniti kako bi se ojačala prisutnost Saveza blizu Grenlanda i ispunili Trumpovi zahtjevi treba iskoristiti do maksimuma", rekao je jedan od NATO diplomata.

Trump također navodi da želi Grenland zbog njegovih golemih mineralnih nalazišta i potencijalnih rezervi nafte i plina. No postoji razlog zašto Grenland uglavnom ostaje neiskorišten, vađenje resursa u negostoljubivom okruženju izuzetno je teško i skupo, zbog čega nije konkurentno kineskom uvozu.

Danski izaslanici kažu da su godinama pokušavali potaknuti ulaganja u Grenland, ali njihovi europski kolege nisu bili zainteresirani, iako jedan diplomat EU upoznat s temom tvrdi da se taj stav počinje mijenjati.

Dati Grenlandu puno više novca

Trumpova administracija snažno podržava grenlandski pokret za neovisnost. Poruka je da će, ako arktički teritorij napusti Kraljevinu Dansku i sklopi sporazum sa SAD-om, biti preplavljen američkim novcem.

Iako Trump uporno odbija isključiti uporabu vojne sile za preuzimanje Grenlanda, također inzistira da mu se teritorij ustupi dobrovoljno.

S druge strane, EU i Danska pokušavaju uvjeriti Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.

Bruxelles planira više nego udvostručiti potrošnju za Grenland od 2028. u sklopu dugoročnih proračunskih planova izrađenih nakon što je Trump počeo iznositi teritorijalne zahtjeve, prema nacrtu prijedloga Europske komisije objavljenom u rujnu.

Prema tim planovima, koji još podliježu pregovorima među državama članicama, EU bi gotovo udvostručio izdvajanja za Grenland na 530 milijuna eura za sedmogodišnje razdoblje koje počinje 2028.

To bi bilo povrh sredstava koja Danska već šalje Grenlandu u okviru sporazuma sa samoupravnim teritorijem.

Grenland bi također mogao zatražiti dodatnih 44 milijuna eura iz fondova EU za udaljene teritorije povezane s europskim državama, navodi se u istom dokumentu.

Danska i europska potpora trenutačno je uglavnom usmjerena na socijalnu skrb, zdravstvo, obrazovanje i zelenu tranziciju teritorija. Prema novim planovima, fokus bi se proširio i na razvoj sposobnosti otoka za eksploataciju mineralnih resursa.

"Imamo mnogo ljudi ispod granice siromaštva, infrastruktura u Grenlandu zaostaje, a naši se resursi uglavnom izvlače bez ozbiljne dobiti za Grenland, dok najveću korist imaju danske kompanije", rekao je Kuno Fencker, grenlandski oporbeni zastupnik koji podržava neovisnost.

Privlačna ponuda Danske i EU-a mogla bi biti dovoljna da Grenlanđane zadrži izvan američkog dosega.

Gospodarska odmazda

Od Trumpova prvog mandata uloženo je mnogo napora da se razmisli kako osigurati europsku, nordijsku i arktičku sigurnost bez aktivnog sudjelovanja SAD-a, rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak s Kraljevskog danskog obrambenog koledža.

"To je teško, ali moguće. No ne znam je li itko ozbiljno razmišljao o osiguravanju europske sigurnosti od Amerike. To je jednostavno ludo", rekao je Crosbie.

EU ipak ima snažan politički alat kojim bi mogao odvratiti Trumpa, Instrument protiv prisile, takozvanu "trgovinsku bazuku", uvedenu nakon prve Trumpove administracije, koja omogućuje EU-u da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju. EU je zaprijetio njezinim aktiviranjem nakon što je Trump uveo carine Uniji, ali je u srpnju odustao nakon što su dvije strane postigle dogovor.

S obzirom na to da SAD i dalje nameće carine za EU, Bruxelles bi mogao ponovno izvući "bazuku".

"Naš izvoz u Sjedinjene Države iznosi nešto više od 600 milijardi eura, a za oko trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 posto, i jasno je da je to moć koja je u našim rukama", rekao je Bernd Lange, predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta.

No Trump bi morao povjerovati da je EU ozbiljan, s obzirom na to da prošli put oštra retorika nije rezultirala ničime.

Vojska na terenu

Ako se SAD odluči vojno zauzeti Grenland, Europljani bi teško mogli učiniti mnogo da to spriječe.

"Oni neće preventivno napasti Amerikance prije nego što zatraže Grenland jer bi to bilo prije samog čina rata", rekao je Crosbie. "No kada je riječ o odgovoru na prvi potez, to uvelike ovisi o situaciji. Ako Amerikanci dođu s vrlo malom skupinom ljudi, moglo bi ih se pokušati uhititi jer bi to bio kazneni čin."

Drugačije je ako SAD krene punom snagom.

Pravno gledano, moguće je da bi Danska bila prisiljena vojno reagirati. Prema stalnoj naredbi iz 1952., postrojbe trebaju "odmah započeti borbu bez čekanja ili traženja zapovijedi u slučaju napada na danski teritorij".

Europske zemlje trebale bi razmotriti mogućnost slanja vojnika na Grenland, ako to Danska zatraži, kako bi se povećala cijena eventualne američke vojne akcije, rekao je jedan diplomat EU-a, ponavljajući sugestije da bi Berlin i Pariz mogli poslati snage radi odvraćanja bilo kakvog upada.

Iako te snage vjerojatno ne bi mogle izdržati američku invaziju, djelovale bi kao sredstvo odvraćanja.

"Mogao bi se stvoriti efekt okidača, gdje imate skupine ljudi koji fizički stoje na putu, što bi potencijalno prisililo američku vojsku da upotrijebi nasilje ili da se povuče", objasnio je Crosbie.

No ta strategija nosi visoku cijenu, dodao je.

"Ovo je potpuno neistražen teritorij i sasvim je moguće da bi u pokušaju odbijanja američkog zahtjeva nad Grenlandom bili izgubljeni ljudski životi."

PROČITAJTE JOŠ