Finsku premijerku Sannu Marin, socijaldemokratkinju koja je došla na vlast u prosincu 2019., očekuje u nedjelju teška izborna bitka, piše BBC.
Dvije stranke snažni su joj protukandidati i ispitivanja javnog mnijenja sugeriraju da će izbori 2. travnja biti tijesni.
Stranka nacionalne koalicije (NCP, desni centar) Petterija Orpa trenutačno vodi u anketama s potporom od više od 20 posto birača. A za njom puno ne zaostaje populistička desničarska Stranka Finaca (PS) Riikke Purre koja je gotovo izjednačena sa socijaldemokratima koje vodi Sanna Marin.
Ovi izbori održavaju se u jeku nezapamćenog međunarodnog fokusa na ulazak Finske u NATO. Zemlja ima 1300 kilometara dugu kopnenu granicu s Rusijom.
Tko će uvesti Finsku u NATO?
Marinini socijaldemokrati započeli su proces ulaska u NATO, ali ne znači da će to i završiti.
Odustajanje od vojne neutralnosti bilo je monumentalni zaokret nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali sada 80 posto Finaca podržava ulazak u NATO.
„Do veljače 2022., golema većina Finaca uvijek je govorila ‘Ne’ NATO-u. Većina ljudi smatrala je to nepotrebnim provociranjem Moskve”, rekao je Sakari Nurmela, direktor agencije za ispitivanje javnog mnijenja Kantar Public.
Rat, međutim, ima središnje mjesto u predizbornoj kampanji i kada je Marin rekla da je otvorena prema slanju starih borbenih zrakoplova Ukrajini, Orpo je rekao da je njezino obećanje nesmotreno i da „ne može biti ispunjeno”.
Marin i dalje popularna
Marin je u dobi od 34 godine postala najmlađom premijerkom u svijetu kada je njezin prethodnik iz redova socijaldemokrata podnio ostavku. Njezin mandat obilježili su prvo pandemija covida, a zatim ruska invazija.
Moderna, feministkinja, izravna, Marin je postala najpoznatija Finkinja na međunarodnoj sceni.
Kod kuće je prošle godine bila jako kritizirana nakon što se na društvenim medijima pojavila video snimka na kojoj pleše s prijateljima, influencerima i finskom pop zvijezdom.
Ali to joj nije naštetilo popularnosti koja je i dalje visoka, unatoč popularnosti desnog centra i populista.
„Neobično je da potpora premijeru ne padne do kraja parlamentarnog ciklusa. To je novost u finskoj politici”, rekla je politologinja sa Sveučilišta u Helsinkiju Jenni Karimaki.
Po ispitivanju lista Helsingin Sanomat od prosinca, 64 posto ispitanika smatra da je Marin odradila „jako dobar” ili „prilično dobar” posao. Među ženama, ta je brojka nešto viša i iznosi 69 posto.
Karimaki pripisuje Marininu popularnost iznimnim vremena kroz koje prolazi Finska. „Neke njezine izjave nisu primjerene političarki. To je nešto što privlači puno pozornosti.”
Analitičar Sakari Nurmela rekao je: „Njezin rad prepoznaju čak ljudi kojima se ne sviđaju njezina politička stajališta, na primjer pristaše NCP-a i Stranke Finaca.”
Marinini suparnici
Petteri Orpo (53) nastoji prikazati svoju stranku odgovornijom od lijevog centra, optužujući Marin da se previše zadužila.
Premda bi njihove dvije stranke mogle osnovati koaliciju, prije četiri godine nisu se mogle dogovoriti.
Stranka Finaca, prije poznata kao Pravi Finci, mogla bi sve iznenaditi i odnijeti pobjedu, smatra politički komentator Jan Erola.
„Ako novi premijer ne bude Sanna Marin, jako je vjerojatno da ćemo ponovno imati ženu. To bi bila zaista zanimljiva promjena: s mlade ljevičarke na mladu desničarku.”
Pitanje je hoće li ijedna od velikih stranaka htjeti ući u vladu s Purrom (45) čiju je stranku Marin kritizirala kao „otvoreno rasističku”. Njezini socijaldemokrati i dvije druge stranke jasno su dali do znanja da neće surađivati s Fincima, ali Orpo je rekao da ne bi isključio razgovor s bilo kojom strankom.
Glasovi mladih
Kada pretražujete TikTok za finskom politikom, mnogi od najpopularnijih videa ističu poruke Stranke Finaca, koje većinom uključuju Purru.
Jedno nedavno ispitivanje javnog mnijenja sugerira da je to najpopularnija stranka među mladim biračima.
„Stranka Finaca tvrdi da je novi, alternativni glas koji se sviđa mladima. Za mnoge mlade oni su moderna stranka koja ima cool video uratke na TikToku”, rekla je Emilia Palonen sa Sveučilišta u Helsinkiju.
Kolege smatraju Purru velikom komunikatoricom koja izbjegava zvučati poput političara. Njezin stil privlačan je na društvenim medijima, rekao je Matti Nelimarkka sa Sveučilišta u Helsinkiju.
„Ona govori jednostavno i jasno, koristeći se istim riječima kao i obični ljudi kada razgovaraju o tome što nije dobro s finskim školama ili zdravstvom.”
„Mislim da je vjerojatno da će ovo biti prvi izbori u jednoj nordijskoj zemlji na kojima TikTok igra značajnu ulogu.”
Klima i imigracija
Stranka Finaca protivi se imigraciji iz zemalja izvan EU-a unatoč tome što u nekoliko sektora finskog gospodarstva nedostaje radne snage.
U nedavnoj debati stranačkih lidera, njihova čelnica sugerirala je da bi ostvarenje ugljične neutralnosti trebalo odgoditi s ciljane 2035. na 2050. godinu.
„Stranka Finaca je za meso, za automobile i protiv woke kulture”, rekao je politički komentator Jan Erola. “Purra koristi sve moderne riječi koje privlače velike rasprave na društvenim medijima.”
Profesorica Emilia Palonen dodaje: “Oni tvrde da su agresivne klimatske akcije elitistički pristup koji šteti običnim ljudima, posebno s obzirom na to da je gospodarstvo krenulo silaznom putanjom. Iskorištavaju zabrinutost ljudi zbog inflacije i visokih cijena struje.”
Gospodarstvo
Finska je dobro poznata po svojim visokim socijalnim davanjima – 29 posto BDP-a izdvojeno je 2022. za socijalnu skrb – ali uravnoteženje financija postalo je važno predizborno pitanje.
Javni dug porastao je za vrijeme pandemije, a Finska je zatim prošle godine posudila još novca da bi ojačala obranu nakon što je Rusija napala Ukrajinu. To je državni dug podiglo na 144 milijarde eura.
Orpo je u veljači zbog toga tražio glasanje o povjerenje vladi upozorivši da je socijalna država ugrožena. Njegova stranka predlaže porezna rasterećenja i štednju.
Marin odbacuje rezanje potrošnje za socijalu, obrazovanje i zdravstvenu skr, smatrajući da je to „gorak lijek koji ne djeluje”. Njezin SDP oslanjao bi se na gospodarski rast i „ukidanje poreznih rupa u zakonu” kako bi se riješilo probleme s javnim financijama.
Fragmentirana politika
Kada je Marin postala premijerka bila je jedna od pet stranačkih čelnica koje su činile vladajuću koaliciju. Njezini partneri bili su Stranka centra, Zeleni i Ljevica.
Ali zbog finskog višestranačkog sustava, sasvim je moguće da nijedna stranka ne dobije više od petine glasova, rekla je Karimaki.
Tko god da pobijedi, morat će uvjeriti druge stranke da im se priključe, dodala je. „To bi moglo potrajati neko vrijeme, ali naposljetku će uspjeti.”
No Purrina zadaća mogla bi zbog toga biti najteža, ako Stranka Finaca bude prva, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!