Iz Libije su danas stigle zastrašujuće slike potpuno razorenog istočnog grada Derna. Nakon što je snažna oluja izazvala pucanje dvije brane, veliki deo ovog lučkog grada je "izbrisan", tosuće života odnijela je voda, a najmanje 10.000 ljudi se vodi kao nestalo. U bujici su za tren stradale cijele obitelji, kvartovi... Brane je gradila sedamdesetih godina jugoslovenska kompanija. Zašto su popustile i što se dogodilo?
Derna je grad od oko 100.000 ljudi, s okolinom, i nalazi se na blizu 300 kilometara istočno od Bengazija. Istočna administracija podijeljene Libije, koja kontrolira taj grad, priopćila da je do sada pronađeno više od 5.300 tijela. Kako je prenio BBC, ministar iz istočne administracije je naveo: “More neprestano izbacuje na desetine tijela”.
Ruševine, mulj, smrskani automobili na sve strane… Sve je počelo kada su se dvije brane srušile u dolini Derne za vrijeme jake oluje, zbog čega su ogromne količine vode pojurile ka moru i opustošile ovaj obalni grad. Stručnjaci procjenjuju da je 30 milijuna kubnih metara vode ispušteno kada su brane pukle.
Eos: Brane nasute glinenom jezgrom
Na web stranici News Libya postoji članak na arapskom koji objašnjava povijest brana. Napominje da je Derna bila izložena nizu poplava, a da su najveće bile 1941, 1959. i 1968. Poplava iz 1959. godine je, po svemu sudeći, bila naročito katastrofalna. Zato su, kažu, izgrađene brane sedamdesetih.
Nagrađivani znanstveni magazin Eos, koji izdaje Američka geofizička unija (AGU), navodi da su studije 1960-ih godina pokazale da je neophodno da brane budu izgrađene da bi zaštitile grad. Brane je sedamdesetih godina izgradila jugoslavenska kompanija, navodi i Eos. Jedna brana je imala kapacitet akumulacije od 1,5 milijuna kubnih metara vode, dok je druga, prema pisanju ovog medija, imala kapacitet do 22 milijuna kubnih metara. Brane su imale jezgru od zbijene gline s kamenim “oklopom”, navodi se na ovoj stranici.
Inače, na stranici srpske kompanije Hidrotehnika-Hidroenergetika stoji da su u pokrajini Derne u periodu 1973. do 1977. gradili dvije brane i veliki broj objekata (tunel, pumpna/ crpna stanica, rezervoar) namijenjenih za navodnjavanje površina i snabdevanje vodom samog grada i okolnih naselja.
Specijalizirani, znanstveni magazin Eos napominje i da je Derna pretrpjela velike poplave i 1986. a da su brane uspjele upravljati vodom i da tada nije bilo ozbiljne štete u gradu.
Zamjenik gradonačelnika ovog grada Ahmed Madrud priznao je u srijedu da brane nisu održavane od 2002. godine. Gnjev javnosti se pojačao zbog glasina koje su se pojavile na društvenim mrežama – da su sredstva, prethodno izdvojena u tu svrhu, preraspoređena.
Stručnjak iz ove pokrajine Mohamed Ahmed ocijenio je za Al-Vasat, vodeći libijski medijski portal, da su brane loše održavane. “Sigurnosni kaos i inertnost libijskih vlasti u provođenju pažljivog praćenja sigurnosnih mjera doveli su do katastrofe”, uvjeren je.
Ali eksperti s kojima je BBC razgovarao kažu da je prerano reći je li su ekstremne padaline jednostavno bile preobilne za brane ili je stanje njihove konstrukcije odigralo ključnu ulogu.
Na osnovu njihovih zapažanja, brane su vjerojatno napravljene od konstrukcija nasipanih kamenjem – nabačene i zbijene zemlje ili stijena, gline – koje nisu tako čvrste kao što je beton. “Ove brane su podložne prelijevanju (kada voda premaši kapacitet brane) i dok betonske brane mogu preživjeti prelijevanje, brane od kamena obično ne mogu”, ukazuje za BBC Dragan Savić, profesor hidroinformatike na britanskom Univerzitetu Exeter.
Stručnjaci su uglavnom suglasni da je prvo pukla gornja brana.
Što je još doprinijelo katastrofi?
Svemu što se se dogodilo su doprinijele i godine sukoba koje su dovele do zanemarivanja održavanja infrastrukture.
Prema nekim teorijama stručnjaka, na razmjere nesreće utjecala je i kaskadna nizbrdica kojom se voda od prve brane sjurila nizvodno.
Lokacija donje brane, prema pisanju Eos-a, nalazi se samo na kilometar od grada. Ona nije mogla, kako navode stručnjaci magazina, zaustaviti bujicu koja je jurila od prve brane. A kratka udaljenost od grada dovela je do toga da poplava gotovo da nije imala mogućnost da se raširi i disperzira, pa je grad Derna, nažalost, bio pod naletom bujice pune snage.
Znanstvenici navode da su i padaline koje su došle s olujom Daniel bile ekstremne. Naime, kako su izvjestili hidrometeorološki centri, prijavljeno je do 200 mm po metru kvadratnom. Zemlja, koja je inače isušena i “zapečena” nije mogla ni brzo apsorbirati vodu.
“Neophodna i istraga političara”
Anas El-Gomati, osnivač istraživačkog centra Sadek sa sjedištem u Libiji, rekao je da će biti neophodna i “politička istraga”. “Sjeverna Afrika nije imuna na klimatske promjene, ali ovdje se također radi o korupciji i nesposobnosti. U Maroku ste možda imali sekunde ili minute kada su se tektonske ploče pomaknule, ali ovdje u Libiji bilo je mnogo upozorenja o ovom uraganu… Ali nije bilo evakuacije Derne – i sada je četvrtina gradskog stanovništva pod vodom”, izjavio je on, prenosi Guardian.
Izvještaj iz 2022. u jednom akademskom časopisu upozorio je: ako se ponovi poplava kakva je bila 1959. godine, ona bi “vjerojatno izazvala urušavanje jedne od dvije brane”, dovodeći u opasnost stanovnike doline i grada Derna zbog visokog rizika od poplava.
“Voda kao atomska bomba”
Jedan stanovnik, Hudhaifah al-Hasadi, rekao je za Al-Hurra: “Dubine nekih dolina u kojima se skuplja voda dostižu oko 400 metara. Dakle, kada se brana srušila, puštena voda je bila kao atomska bomba, a osam mostova i mnogobrojne stambene zgrade su se potpuno urušile.”
Portparol libijske uprave za izvanredne situacije Osama Ali rekao je da je sva voda krenula u oblast u blizini Derne, što je „planinsko priobalno područje…“ „Kuće u dolinama koje su bile na liniji poplave odnele su jake mutne vode koje su nosile vozila i krhotine… Vremenski uslovi nisu dobro proučeni – nivoi morske vode, padavine i brzina vetra… A nije bilo evakuacije porodica koje bi mogle da se nađu na putu oluje i u dolinama“, naveo je.
Inače, u mediima je bilo različitih izveštaja o tome da li su izdati zahtevi za evakuaciju grada tokom vikenda, i ako jesu, zašto je plan odbijen.
Portparol službe za vanredne situacije je izjavio za CNN da priznaju da je bilo propusta, “iako se prvi put suočavaju sa katastrofom takvih razmjera”.
Jedan od dužnosnika napominje da su poplave pogodile još nekoliko gradova, uključujući Al-Baidu, Al-Marj, Tobruk, Takenis i Batah, kao i istočnu obalu – sve do Bengazija. Najmanje 37 stambenih zgrada odneseno je u more, naveli su dužnosnici.
Naftom bogatu Libiju razdiru politički sukobi, korupcija i miješanje “izvana” od pobune 2011. godine kada je s vlasti zbačen Moamer el Gadafi, a zatim i ubijen. Pokušaji koji su trajali desetljeće unazad da se formira jedinstvena funkcionalna vlada su propali, a umjesto toga dve rivalske vlade, koje imaju vlastite vojske, imaju dva sjedišta – jedno u Tripoliju na zapadu, drugo u Tobruku na istoku.
To će zasigurno dodatno otežati prikupljanje sredstava za obnovu brana. Derna je sada opustošena, tužna i uz sve – nezaštićena od eventualnih narednih poplava.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare