Zelenski ima novi problem: Ukrajinski novinari počeli su postavljati neugodna pitanja

Međutim, takav rad ima svoju cijenu. Ukrajinski mediji suočavaju se s valom tužbi, kontroverznim sudskim odlukama, prijetnjama i kampanjama diskreditacije na društvenim mrežama.

"Postupno se stvara okruženje u kojem novinarima postaje sve teže obavljati svoj posao. Prostor za slobodu govora se sužava", izjavila je za Kyiv Independent Inna Vedernikova, novinarka ukrajinskog lista Dzerkalo Tyzhnia.

Unatoč pritiscima i gotovo pet godina rada u uvjetima ruske invazije i ratnog stanja, ukrajinska novinarska zajednica ostaje snažna. Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2026. godinu, koji objavljuje organizacija Reporteri bez granica, Ukrajina je napredovala za sedam mjesta i zauzela 55. poziciju u svijetu, ispred Sjedinjenih Američkih Država i nekih europskih zemalja.

Ipak, ukrajinski novinari i urednici opisuju manje optimističnu stvarnost te upozoravaju na stalne prijetnje koje otežavaju nadzor nad radom vlasti.

Od ratnog jedinstva do kritičkog preispitivanja vlasti

Kada je 2022. započela ruska invazija, ukrajinski novinari privremeno su stavili kritiku vlasti u drugi plan, dok se zemlja ujedinjavala u ratnim naporima.

"Rat je doveo do nezabilježenog porasta autocenzure", izjavio je Jurij Nikolov, novinar medija Naši Hroši.

Zauzvrat se očekivalo da će se vlasti pridržavati pravila i postupati odgovorno.

Istodobno su vlasti, nastojeći objediniti medijsku politiku zemlje tijekom invazije, spojile sve glavne televizijske kanale u jedinstveni sustav pod državnom kontrolom. Takvo stanje održalo se do danas.

Međutim, nekoliko mjeseci nakon početka invazije ratni se konsenzus počeo raspadati. Prve novinarske istrage o korupciji pojavile su se prije kraja 2022.

Posljednjih godina izbilo je nekoliko velikih korupcijskih skandala, što je potaknulo neovisne novinare da pojačaju nadzor nad radom vlade i ponovno otvore prostor za javnu kritiku vlasti.

Vedernikova je rekla da je, unatoč invaziji, "brzo postalo jasno da uloga novinara, postavljanje izravnih pitanja i upozoravanje na probleme, nije nestala".

Kako su neovisni mediji nastavili s istraživanjima, oni koji su se našli pod povećalom počeli su uzvraćati udarac.

Nakon niza skandala tijekom 2023. i 2024., kada su pojedini novinari bili izloženi nadzoru i progonu tijela kaznenog progona, pritisci su se preselili na druga područja, uključujući sudove i internetske kampanje diskreditacije.

Inna Biletska, voditeljica istraživačkog novinarstva na javnom servisu Suspilne, rekla je da "nedovoljno reformirani sustav kaznenog progona i pravosuđe stvaraju plodno tlo za protunapade osoba koje se spominju u istraživačkim novinarskim prilozima".

Prema riječima Katerine Djačuk, voditeljice praćenja slobode govora u neprofitnoj organizaciji Institut za masovne informacije, koja prati stanje medijskih sloboda, raste i broj takozvanih SLAPP tužbi, odnosno strateških tužbi usmjerenih protiv sudjelovanja javnosti.

Sudovi i zakonodavci

Najizravniji otpor novinarskim istraživanjima dolazi iz sudova i parlamenta, a mogao bi promijeniti granice onoga što novinari smiju objavljivati.

Jedan od prijelomnih trenutaka dogodio se u srpnju, kada je ukrajinski sud zabranio Centru za borbu protiv korupcije, mediju Slidstvo.info i novinarki Alini Strižak objavljivanje određenog istraživačkog izvještaja.

Istraga se bavila bratom Oleksija Suhačova, ravnatelja Državnog istražnog ureda, te je otkrila da posjeduje iznimno velik portfelj nekretnina.

Iako su sudovi i ranije presuđivali u korist tužitelja u postupcima zbog klevete protiv ukrajinskih medija, zabrana objavljivanja istraživačkog izvještaja prije njegove objave bila je, čini se, bez presedana.

Maksim Savčuk, novinar Slidstva.info i jedan od autora izvještaja, rekao je da se zabrana nije odnosila na njega pa je istragu poslao drugim medijima. U koordiniranoj akciji objavilo ju je još 27 redakcija.

"Istraga koju je sud pokušao zaustaviti na kraju je prikupila četiri milijuna pregleda. Sumnjam da bi se približila toj brojci da nije bilo sudske odluke i pozornosti javnosti koju je ona izazvala", izjavio je Savčuk.

Tužbe zbog klevete već se dugo koriste kao sredstvo pritiska. Jaroslava Volvač, voditeljica istraživačkog novinarstva u Hromadskom, rekla je da je taj medij bio izložen golemim pritiscima pokojnog Andrija Portnova, bivšeg saveznika proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, za kojeg se smatralo da ima iznimno velik utjecaj na ukrajinsko pravosuđe.

Tijekom 2023. i 2024. Portnov je zbog klevete tužio Hromadske i glavnu urednicu Kyiv Independenta. Niži sudovi isprva su prihvatili tužbe, ali ih je Vrhovni sud odbacio u svibnju 2026. godine. Portnov je ubijen u Madridu u svibnju 2025.

Još jedan udarac slobodi govora dogodio se u listopadu 2025., kada je Vrhovni sud ograničio ono što mediji smiju izvještavati o kaznenim predmetima. Sud je tada zabranio listu Dzerkalo Tyzhnia objavljivanje imena osumnjičenika u kaznenom postupku i naložio uklanjanje njegova imena.

U kolovozu je Dzerkalo Tyzhnia izvijestio da Dmitro Borzih, odvjetnik i bivši tužitelj, također traži sudsku zabranu objavljivanja svojeg imena kao osumnjičenika sve dok eventualna osuđujuća presuda protiv njega ne postane pravomoćna.

"Takav pristup u temeljnoj je suprotnosti s europskim standardima. Novinar ne može nekoga proglasiti krivim za kazneno djelo prije nego što ga sud osudi. Ali obavijestiti javnost da su tijela kaznenog progona određenu osobu službeno proglasila osumnjičenikom nešto je sasvim drugo", rekla je Vedernikova.

Dodatni pritisak mogao bi doći i iz parlamenta.

U travnju 2026. ukrajinski parlament u prvom je čitanju prihvatio nacrt novog Građanskog zakonika. Prijedlog bi pojedincima omogućio da zatraže uklanjanje informacija o sebi iz internetskih tražilica i baza podataka ako su one "prestale biti od javnog interesa".

Zasebna odredba uvela bi pojam "digitalnog imidža" tvrtke i zahtijevala njezin pristanak za obradu podataka. To bi moglo otežati provjere poslovanja i ograničiti korporativnu transparentnost.

"Ako su novinari nekoć nešto istraživali, primjerice slučaj korupcije, sav taj materijal na kraju bi morao biti potpuno uklonjen s interneta", rekla je Djačuk.

Nacrt novog Građanskog zakonika izazvao je burne reakcije javnosti zbog nekoliko kontroverznih odredbi. Još se dorađuje, a datum konačnog glasovanja nije određen.

Rizici istraživanja vojske

Istraživanje zlostavljanja u vojsci donijelo je drukčiju vrstu pritisaka, izravne prijetnje na koje tijela kaznenog progona često slabo reagiraju.

U veljači su Kyiv Independent i brazilska televizija SBT objavili istragu o navodnom zlostavljanju i mučenju unutar brazilske postrojbe ukrajinske Međunarodne legije, koje je dovelo do smrti brazilskog novaka.

Istog mjeseca zapovjednik postrojbe zaprijetio je novinarima obaju medija, optuživši ih da primaju novac od Rusije te poručivši da će biti "identificirani" i "locirani".

Ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR), koja nadzire postrojbu, u ožujku je priopćila da je zapovjedništvo naredilo istragu prijetnji.

U zasebnom incidentu službenik Sigurnosne službe Ukrajine (SBU) u rujnu 2025. došao je u stambenu zgradu u kojoj živi izvršna direktorica Kyiv Independenta Darina Ševčenko i pokušao prikupiti informacije o njoj.

SBU je tvrdio da aktivnosti službenika nisu bile povezane sa Ševčenko te da je riječ o nesporazumu.

Mjesec dana ranije Kyiv Independent objavio je istraživačku priču o Fire Pointu, najvećem novom ukrajinskom proizvođaču obrambene opreme, nakon čega je uprava tvrtke zaprijetila da će novinare prijaviti SBU-u.

Sličnim, pa i ozbiljnijim pritiscima bili su izloženi i drugi mediji.

U lipnju je ukrajinski medij Babel objavio izvještaj o navodno prekomjernim gubicima na bojištu, neodgovarajućoj medicinskoj skrbi, prisili i fizičkom zlostavljanju u jurišnoj postrojbi Skelja.

Nakon objave vojnik te postrojbe Mikola Harhan objavio je video u kojem je autoricu izvještaja optužio da radi za ruski novac te poručio da takvi izvještaji neće ostati "nekažnjeni".

Služba za odnose s javnošću Skelje priopćila je da su takve prijetnje neprihvatljive.

Katerina Kobernik, glavna urednica Babela, rekla je za Kyiv Independent da se redakcija uglavnom ne boji vodstva Skelje, nego "odmazde i nepredvidivog ponašanja pojedinaca unutar Skelje".

Babel je u srpnju objavio da je prijetnju prijavio Državnom istražnom uredu i policiji, koji isprva nisu reagirali niti pokrenuli kazneni postupak. Ured je poslije priopćio da je otvorio istragu.

"Prema onome što znam, smatram da tijela kaznenog progona trenutačno rade vrlo sporo i pomalo neprofesionalno", rekla je Kobernik.

Također u srpnju Državni istražni ured pretražio je prostorije proizvođača dronova Vyriy, čiji suosnivač Oleksij Babenko posjeduje 75 posto udjela u Babelu.

Neki su pretrage protumačili kao pokušaj pritiska na Babel, iako je sam Babenko to odbacio.

Kobernik je rekla da je urednički rad Babela neovisan o Babenku, ali da je "Babelovo izvještavanje možda poslužilo kao okidač" za pokušaj nanošenja štete tvrtki Vyriy.

Kyiv Independent zatražio je komentar Državnog istražnog ureda.

Ukrajinska slobodna novinarka Ana Kaljužna, koja izvještava s bojišta, također se suočila s pritiscima zbog svojih istraživanja vojske.

Kaljužna je rekla da je 2024. primila prijetnje smrću od zapovjednika bojne u sastavu Trećeg jurišnog korpusa, nakon što je vodstvo brigade optužila da koristi svoj politički utjecaj kako bi osiguralo povoljnije uvjete na bojištu.

Policijska istraga prijetnji "ne napreduje", rekla je.

"Nisu ispitali nijednu od tih osoba niti naložili forenzička vještačenja kako bi potvrdili da su poruke doista poslane s tih telefona. Nitko nije optužen", izjavila je Kaljužna za Kyiv Independent.

U ožujku 2026. Kaljužna je objavila tekst u kojem je kritizirala navodna kršenja pravila u jurišnim pukovnijama Skelja i 225. jurišnoj pukovniji.

Rekla je da je od pripadnika tih dviju pukovnija primila oko 150 poruka s pritiscima i uvredama.

U srpnju je ukrajinski medij Texty objavio njezinu istragu o 225. pukovniji, u kojoj se navodi da su vojnici bili premlaćivani, da se na njih pucalo, da su zatvarani, pa čak i ubijani.

Obje pukovnije poručile su da ne mogu komentirati navode. Policija je za Kyiv Independent potvrdila da istražuje prijetnje, ali zasad nitko nije optužen.

Kyiv Independent također je zatražio komentar Trećeg jurišnog korpusa.

"Jednostavno mrzim činjenicu da se iza crte bojišta ne osjećam ništa sigurnije nego na samoj bojišnici", rekla je Kaljužna.

Mobilizacija kao sredstvo pritiska

Vlasti imaju i manje izravne instrumente pritiska, a jedan od njih je mobilizacija.

Određeni broj medija, uključujući neovisne, ima status "kritično važnih" subjekata koji dodjeljuje vlada, što im omogućuje da za svoje zaposlenike ishode izuzeće od mobilizacije.

Dosad nijedan neovisni medij nije izgubio taj status, ali neki strahuju da bi mogao postati sredstvo pritiska.

"Vidjeli smo da se činjenica da Ukrainska Pravda ima status kritične infrastrukture sve češće koristi u retorici Telegram kanala i blogera povezanih s vlastima, kao i botova na društvenim mrežama", izjavio je za Kyiv Independent Andrij Boborikin, izvršni direktor Ukrainske Pravde.

"Bilo je potpuno predvidljivo da će izuzeća od mobilizacije dodijeljena novinarima neovisnih medija postati meta manipulacija", dodao je.

Dužnosnici su i ranije koristili mobilizaciju kao sredstvo pritiska na medije.

Službenici zaduženi za mobilizaciju pokušali su 2024. mobilizirati Jevhenija Šulhata, tadašnjeg novinara Slidstva.info, koji je istraživao imovinu visokog dužnosnika SBU-a.

Redakcija je utvrdila da su službenici dobivali upute od podređenog dužnosnika SBU-a kojeg je Šulhat istraživao.

Prešutno odobravanje ignoriranja medija

Predsjednik Volodimir Zelenski i njegov ured također su se našli na meti kritika zbog nedostatka komunikacije s medijima o promjenama javnih politika, korupcijskim skandalima i drugim važnim unutarnjopolitičkim pitanjima.

Predsjednik i njegov ured često ignoriraju novinarske zahtjeve za komentar, a Zelenski ne daje intervjue neovisnim ukrajinskim medijima.

Umjesto toga, predsjednik šalje glasovne poruke putem WhatsApp grupe s novinarima koju vodi njegov tim te održava zatvorene sastanke s odabranim skupinama novinara.

Kyiv Independent napominje da je često pozvan na takve sastanke.

Nakon sastanka tim Zelenskog određuje koji se citati smiju objaviti, dok ostatak izjava ostaje izvan javnosti.

Prema riječima dviju osoba koje dugo surađuju s predsjednikom, Zelenski ne želi odgovarati na očekivana pitanja o korupciji, unutarnjopolitičkim krizama i reformama koja bi se pojavila tijekom intervjua s neovisnim ukrajinskim medijima.

Posljednju veliku konferenciju za novinare Zelenski je održao u veljači 2025.

U kolovozu je ukrajinski novinar Danilo Mokrik, član istraživačkog odjela Kyiv Independenta koji se bavi ratnim zločinima, podnio peticiju kojom je zatražio da Zelenski održi konferenciju za novinare i pozove neovisne medije.

Peticija je blokirana iz nejasnih razloga. Mokrikovi pratitelji podnijeli su još nekoliko peticija, sve dok jedna naposljetku nije prihvaćena i objavljena.

Krajem rujna prikupila je potrebnih 25.000 potpisa, čime je predsjednik dobio rok od deset radnih dana za odgovor. Zelenski je ignorirao peticiju.

"Trenutačno vodstvo zemlje pokušava stvoriti okruženje u kojem su vrata zatvorena novinarima koji kritiziraju vladu i upozoravaju na njezine pogreške", rekao je Savčuk.

Jevhen Buderacki, zamjenik glavnog urednika Ukrainske Pravde, rekao je da taj medij "nema pristup državnim dužnosnicima".

"Stalno nam govore da im Ured predsjednika zapravo ne dopušta razgovarati s nama. Teško je doći do informacija. Teško je govoriti o bilo kakvom stvarnom napretku slobode govora", dodao je.

Ured predsjednika nije odgovorio na zahtjev Kyiv Independenta za komentar.

Kampanje diskreditacije na internetu

Još jedna prijetnja novinarima dolazi s društvenih mreža.

Telegram, jedan od najpopularnijih izvora vijesti među Ukrajincima, često se koristi za kampanje diskreditacije novinara i aktivista, a pojedini kanali navodno su povezani s vlastima i visokim dužnosnicima.

"Telegram kanali mogu doprijeti do goleme publike i govoriti gotovo što god žele. Mogu uzimati novac za objavljivanje plaćenog sadržaja, a istodobno praktički ne snose nikakvu odgovornost za informacije koje objavljuju", rekla je Djačuk.

Sevgil Musajeva, glavna urednica Ukrainske Pravde, također je rekla za Kyiv Independent da je njezin medij "vrlo često meta internetskih botova ili pristaša različitih političkih stranaka".

Poteškoće s financiranjem

Financiranje neovisnog novinarstva predstavlja još jedan izazov.

Velik udarac ukrajinskom novinarstvu dogodio se 2025., kada je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ukinula većinu projekata Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

USAID je bio jedan od glavnih izvora financiranja mnogih ukrajinskih neovisnih medija.

Novinari s kojima je razgovarao Kyiv Independent rekli su, međutim, da su se prilagodili tako što su se više usmjerili na europske potpore i druge izvore financiranja.

Drugi izvor prihoda, tržište oglašavanja, smanjio se zbog rata. No i oglašivači su bili izloženi političkim pritiscima.

Musajeva je 2024. rekla da je Ured predsjednika vršio pritisak na oglašivače kako bi prestali surađivati s njezinim medijem.

U lipnju 2026. izjavila je da su pritisci prestali nakon što je Andrij Jermak, tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Zelenskog, bio prisiljen podnijeti ostavku u studenome 2025.

Jermakov odlazak otkrio je i jedan od neobičnijih pokušaja pritiska na novinare.

Na ročištu povodom njegova uhićenja 2026. tužitelji su otkrili da je bivši predstojnik Ureda predsjednika svojoj vidovnjakinji slao imena Musajeve i još jednog novinara Ukrainske Pravde, što je izgledalo kao zahtjev da ih prokune.

Musajeva je također 2024. rekla da je vlasnik Ukrainske Pravde Tomas Fiala dobivao ponude za prodaju medija te da vjeruje kako je riječ o obliku pritiska vlasti.

"Pritisak na medije raste, a najstrašnije je to što postaje normalan", izjavila je Musajeva za Kyiv Independent.

"Te prijetnje više čak ni ne shvaćate ozbiljno jer su praktički stalne."