Od bliske suradnice do žestoke kritičarke: Zelenskog uspoređuje s Putinom, a zbog svojih istupa završila je pod sankcijama

Njezine izjave izazvale su oštre reakcije u Ukrajini, a pojedini dužnosnici i oporbeni zastupnici sumnjaju da djeluje u ruskom interesu. Mendel takve optužbe odbacuje.

„Nemam nikakve veze s Rusijom”, izjavila je za britanski The Telegraph.

Od bliske suradnice do žestoke kritičarke

Mendel je odrasla u Hersonu, a prije dolaska u ured Zelenskog radila je kao novinarka. Glasnogovornica ukrajinskog predsjednika postala je 2019. godine, s 32 godine, a dužnost je napustila 2021., gotovo deset mjeseci prije početka ruske invazije.

U knjizi The Fight for Our Lives iz 2022. godine Zelenskog je opisala kao „dašak svježeg zraka”, dok je rusku invaziju predstavila kao egzistencijalnu prijetnju Ukrajini.

Danas, međutim, zastupa potpuno drukčije stavove.

„Ratni uvjeti su se promijenili, a promijenile su se i posljedice rata”, izjavila je.

Mendel, koja danas živi u SAD-u sa suprugom Pavlom Kuhtom, bivšim ukrajinskim zamjenikom ministra gospodarstva, tvrdi da je njezin odlazak iz predsjedničkog ureda bio povezan s nepredvidivim ponašanjem Zelenskog. Iz njegova ureda to odbacuju i navode da je otišla zbog sukoba s novinarima i emocionalne nestabilnosti.

„Zelenski snosi odgovornost za rat”

U razgovoru za The Telegraph Mendel je priznala da je ruski predsjednik Vladimir Putin započeo rat, ali je velik dio odgovornosti pripisala Zelenskom.

„Smatram da Zelenski snosi jednaku odgovornost za ovaj rat kao i Putin”, izjavila je, a potom svoju tvrdnju ublažila procjenom da Putin snosi 60 posto, a Zelenski 40 posto odgovornosti.

Mendel je ratnu strategiju Zelenskog opisala kao „nacionalno samoubojstvo”, upozoravajući da bi Ukrajina mogla krenuti „afganistanskim putem”.

Ukrajinskog predsjednika ranije je nazivala i „diktatorom”, no u posljednjem intervjuu ublažila je tu ocjenu.

„Možda sam bila preoštra, ali činjenica je da demokracije više nema”, rekla je, nazvavši ga „autokratom”.

Kritizirala je i činjenicu da tijekom rata nisu održani predsjednički izbori, iako ukrajinski ustav zabranjuje njihovo održavanje za vrijeme ratnog stanja.

Iz ureda Zelenskog poručili su da Mendel nikada nije imala pristup informacijama o vođenju rata i donošenju ključnih odluka te da njezine izjave odražavaju isključivo njezine osobne stavove i interese.

Optužbe za širenje ruske propagande

Mendel se posljednjih mjeseci povezivala s američkim desničarskim komentatorima i predstavnicima njemačke krajnje desnice koji zagovaraju obnovu odnosa s Moskvom, piše The Telegraph.

U svibnju je gostovala kod američkog komentatora Tuckera Carlsona, gdje je bez dokaza ustvrdila da je Zelenski 2022. bio spreman prepustiti Donbas Rusiji. Iznijela je i neutemeljene tvrdnje o navodnom bavljenju crnom magijom bivšeg predstojnika predsjedničkog ureda Andrija Jermaka.

U drugim javnim nastupima iznosila je i nepotkrijepljene optužbe o navodnom konzumiranju droga Zelenskog te njegovu nezakonitom bogaćenju tijekom rata.

U rujnu joj je Zelenski uveo sankcije zbog širenja „dezinformacija i ruske propagande” te podržavanja ruske agresije na Ukrajinu.

Mendel je odbacila optužbe za izdaju i najavila pravnu borbu protiv sankcija. Tvrdi da ukrajinski predsjednik pokušava ušutkati sve koje smatra nelojalnima ili kritički nastrojenima.

Poziva na teritorijalne ustupke Rusiji

Za razliku od Zelenskog, koji inzistira na miru bez odricanja od ukrajinskog suvereniteta i uz čvrsta zapadna sigurnosna jamstva, Mendel smatra da bi Ukrajina trebala pristati na gubitak Donbasa i drugih teritorija te odustati od nastojanja da postane članica NATO-a.

„Ne možemo nastaviti ginuti u ovom ratu zbog posve hipotetske ideje o ulasku u NATO”, poručila je.

Rusija, s druge strane, i dalje zahtijeva da joj Ukrajina prepusti cijeli Donbas i druge teritorije koje djelomično kontrolira, a protivi se i raspoređivanju NATO-ovih snaga koje bi jamčile sigurnost ukrajinskih granica nakon rata.

Zelenski je od početka 2025. više puta predlagao primirje i pregovore, no ruska strana takve je prijedloge odbijala ili uvjetovala velikim teritorijalnim ustupcima.

Ukrajinci podijeljeni oko uvjeta mira

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je ukrajinsko društvo podijeljeno oko mogućih uvjeta završetka rata.

Prema istraživanju organizacije Rating Group, 62 posto ispitanika smatra da trenutačno ne pobjeđuje ni Ukrajina ni Rusija. Teritorijalnim ustupcima u zamjenu za dugoročan mir protivi se 35 posto ispitanika, dok bi ih 56 posto prihvatilo uz snažna sigurnosna jamstva zapadnih saveznika.

Istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) iz rujna pokazalo je da 54 posto ispitanika ima povjerenja u Zelenskog, a 41 posto nema. Prema anketi objavljenoj 5. listopada, 53 posto smatra da se ne bi trebao kandidirati za drugi mandat, dok 42 posto podržava njegovu ponovnu kandidaturu.

Zelenski pritom ističe da njegova vlada nema ustavno, zakonsko ni moralno pravo odreći se ukrajinskog teritorija.

Kontakti s njemačkom krajnjom desnicom

Mendel je kritizirala zapadne čelnike zbog nedostatka izravnog dijaloga s Putinom te pohvalila spremnost njemačke stranke Alternativa za Njemačku (AfD) da obnovi odnose s Moskvom.

„Merz ne razgovara s Putinom. AfD želi razgovarati s Putinom”, rekla je.

U rujnu je trebala sudjelovati na događaju koji je AfD organizirao u Europskom parlamentu u Strasbourgu pod nazivom „Usudite se sklopiti mir – diplomacija, a ne eskalacija”, ali joj je zabranjen ulazak. Mendel tvrdi da je razlog tome bio paket ukrajinskih sankcija protiv nje.

Odbacuje optužbe da je financiraju političke skupine ili da s njima usklađuje svoje stavove. Naglašava da je otvorena za razgovor sa svima, uključujući AfD i Trumpovu administraciju.

„Drago mi je što na Zapadu postoje političke snage čija se vizija situacije u Ukrajini podudara s mojom”, izjavila je.

Unatoč kritikama koje izazivaju njezini istupi, Mendel tvrdi da uživa veliku podršku u Ukrajini i da neće odustati od svojih stajališta.

„Put do mira nije lak. Bit će vrlo kontroverzan, vrlo težak, pun optužbi i kritika. No najvažnije je krenuti tim putem”, zaključila je.