Želimo poticati da obitelji imaju više djece, ali to nije vulgarno kako mediji pišu

Gost Pressinga kod Saše Cvetojevića bio je predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.

Reiner je upitan o svom uvodnom govoru u Saboru, nakon što je odabran za novog predsjednika. Jedini iz oporbe tko je glasao za njega jest bivši potpredsjednik Sabora.

“Činjenica je da sam ja uvijek imao vrlo visok stupanj razumijevanja s bivšim predsjednikom Sabora, i da smo imali vrlo korektan odnos, pa je to očito odraz tog odnosa.”

“Nažalost je ovaj put oporba odstupila od nečega što je bilo dobro parlamentarno pravilo”, smatra Reiner.

“Nepisano doduše, ali uobičajeno, a to je da se za određene funkcije za koje se dogovori koga bi se kandidiralo, oni drugi zapravo glasuju za to, i ne upliću se u tu odluku. To je uvijek bilo vezano i uz potpredsjednike Sabora i tako dalje, gdje se znalo točno što pripada oporbi, što poziciji, ali ovaj put nažalost je oporba od toga odstupila. Mislim da to nije dobro, neke stvari koje su se razvile u našoj kratkoj povijesti, dobre su i dobro ih je održavati. Nije tradicija uvijek loša stvar, nekad je i dobra”, kaže Reiner.

Bleiburg: Zašto se uopće ukinulo pokroviteljstvo?

O vraćanju pokroviteljstva nad Bleiburgom Reiner kaže da misli da predizborna obećanja treba izvršavati.

“Ja sam to najavio u kampanji, moja stranka je to najavila, prema tome ne vidim razlog zašto kada se izvršava predizborno obećanje to treba biti loše, a drugi put da je dobro? Mi smo to obećali jer nije bilo razloga to ukinuti. To je nešto što je prilično čudnovato da se uopće ukinulo, jer su na Bleiburg odlazili i Račan, i Mesić, Josipović… Odlazio je čak i Milanović tamo, i 2011. godine je Sabor donio odluku da više ne bude pokrovitelj obilježavanja stradanja hrvatskih nevinih žrtava u Bleiburugu, a 2012. godine je dao sredstva za tu proslavu”, rekao je i nazvao to bizarnošću.

“Osobno držim da nevine žrtve bilo koje strane zaslužuju naše poštovanje, kao što je zločin zločin, tko god ga je učinio. Svaki zločin treba biti sankcioniran. Tako je i sa žrtvama, s bilo koje strane.”

Upitan je o mogućim incidentima naglašavanja neprimjerenih simbola, kako se to obično događa na ovakvim skupovima.

“Uvjeren sam da je to jedan od mitova da bi se objasnilo zašto se prestalo obilježavati pokroviteljstvo. U Austriji nije dozvoljeno isticanje nacističkih i fašističkih obilježja, pa bi i austrijska policija reagirala i pobrinula se o tome. Priče o tome kako će se tamo isticati ustaška obilježja, pa je to razlog zašto tamo ne treba ići, su potpuno deplasirane. Uvijek možete imati provokatora, pa će se kamera uperiti na tu jednu osobu, ali to sigurno tamo nije proslava NDH, fašizma itd. Bilo bi bizarno to tvrditi”, kaže Reiner.

Na pitanje bi li napustio događaj da ipak dođe do toga, rekao je da je uvjeren da do toga neće doći.

“Zašto bi se u Bleiburgu nešto trebalo dogoditi, a mi smo svjedoci da se događaju stvari sa suprotnim predznakom, pa se na njih puno manje reagira i nitko ne postavlja pitanje što bi bilo kad bi bilo?” Smatra i da to nitko normalan ne bi napravio, osim ako je poslan od nekoga da provocira.

“Bleiburg je simbol komemoriranja svih komunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata”, zaključio je Reiner.

Rekao je i da nije primijerio performans Božidara Alića u četvrtak, o kojem možete čitati OVDJE.

“Priča o lustraciji je opet nešto što se vadi iz konteksta jednog intervjua Tomislava Karamarka i namjerno interpretira na drugačiji način, a on je jasno rekao o čemu se radi. Naravno da nitko ne misli uhititi, ili odvoditi u zatvor ljude koji su danas u 90-im godinama, koliko god oni bili ili ne bili krivi za stvari koje su se prije dogodile. On (op.au. Karamarko) je zapravo pričao o “stvaranju jednog drugačijeg duhovnog ozračja”, a ne lustracije na način na koji je provedena. To je nemoguće više provesti”, smatra Reiner.

“Građane ne muče više ni ustaše, ni četnici, ni partizani, ni ’41. ni ’45…”

Razgovaralo se i o prvom govoru novoizabranog premijera Tihomira Oreškovića, ali i o raspravi koja je prije tog trenutka u Saboru trajala cijeli dan. O tome smo detaljno izvještavali OVDJE.

“I bojao sam se da će fokus interesa biti skrenut s onoga što je premijer govorio, a to je ono što muči građane”, kaže Reiner.

“Hrvatske građane ne muče više ni ustaše, ni četnici, ni partizani, ni ’41. ni ’45. No ako želite skrenuti pozornost zbog nesposobnosti bivše Vlade, koja nije uspjela riješiti prave probleme, nego ih je i dovela, onda skrenete to na priče od prije 70 godina, i toga sam se bojao. Nadao sam se da će pozornost ići pravim problemima”, rekao je Reiner o raspravi koja je trajala cijeli dan prije izglašavanja nove Vlade.

“Svaki klub je mogao artikulirati sve što misli o programu koji je tada izrekao mandatar, danas premijer, a umjesto toga imali smo jednu maratonsku raspravu u kojoj se pričalo o svemu, osim o pravim problemima koje građane muče danas, 2016. godine.”

Reiner ostaje pri prijedlogu da se Hrvatski sabor preimenuje u Hrvatski državni sabor, ali nakon što se steknu uvjeti. Naglasio je da to nema veze s NDH.

O zdravstvu: Dobra kvaliteta, a novaca nema

“Glavni problem hrvatskog zdravstvenog sustava je vrlo visoka razina prava, dostupnosti i kvalitete zaštite, a s druge strane neadekvatno financiranje. To je zjap između nedostatka novca s jedne strane, a kvalitete koja je dobra s druge strane. Taj zjap se nadoknađuje relativno niskim plaćama osoblja, zbog čega odlaze u inozemstvo, ali i uvjetima rada koji postaju sve lošiji i lošiji. Ljude frustria to, i odlaze u inozemstvo”, kaže Reiner.

“Možemo mi na papiru govoriti da smo u plusu ili minusu, ali kad vidite da bolnice dobavljačima duguju od 300 do tisuću dana za isporučenu robu, istina je jasna.”

Teško je reći zašto liječnici idu u politiku, kaže na pitanje koja je motivacija liječnika da ode u politiku. Kaže i da mu je bilo lakše u oporbi uskladiti obaveze na fakultetu i u bolnici, ali da se nada da će sada i dalje barem malo vremena imati za pacijente i studente.

O školstvu: Trebamo reforme

“Promjene u obrazovnom sustavu su neophodne, kakve će one biti je druga stvar, ali su neophodne. Proizvodimo stručnjake u mnogim područjima koje nitko ne treba, a ne proizvodimo stručnjake koje itekako trebamo, a koji bi se lako zaposlili kod nas, ali i u inozemstvu. Moramo prilagoditi obrazovni sustav potrebama vremena.”

“Dualni sustav je zanimljiv jer se svodi na to da ne mora svatko završiti magisterij ako ga ne zanima takav rad, ali može postati dobar stručnjak. Trebamo ih, a nije nužno da svi žele postati doktori znanosti ili slično”, smatra Reiner o potrebama hrvatskog školstva.

O demografiji: Otišlo nas je tisuće, mladi odlaze trbuhom za kruhom

“Demografija nas ozbiljno brine, i mora brinuti svakog hrvatskog građanina, jer gubimo stanovništvo”, kaže Reiner.

“Ono nestaje, svake godinese povećava razlika između rođenih i umrlih za tisuću, i to zadnjih nekoliko godina. Znamo da je zadnje dvije godine otišlo preko sto tisuća mladih ljudi iz Hrvatske, a to nije izmišljena brojka. Samo u Njemačkoj je evidentirano 92 tisuće Hrvata, i to samo u katoličkim misijama. Od te brojke ne možemo pobjeći”, rekao je Reiner.

Tisuću eura? To i dalje stoji

Činjenica je da mladi ljudi, čak i ako imaju djecu, odlaze u inozemstvo trbuhom za kruhom, kaže Reiner kao problem koji treba što prije riješiti. Rekao je i da žele poticati obitelji da imaju više djece, ali da to nije vulgarno kao što mediji navode o primjeru tisuću eura.

“Naravno da ćemo ih pokušati dati, ali jedini pravi način je otvaranje novih radnih mjesta”, kaže Reiner i naglašava da je to jedini način ‘kako ćemo to napraviti’.

Bit će više ulaganja u znanost

“Nadam se da će se izdvajanja za znanost povećati, ali ako to ne bude u prvom proračunu, bit će sigurno u drugom ili trećem”, obećao je Reiner.

“Zemlje koje su bile u krizi, upravo su ulaganjem u znanost realizirale ono što svi govorimo, da nas samo obrazovanje može izvući iz krize. To se ne može drastično povećati preko noći, ali vjerujem da se može pokazati namjera da se povećaju izdvajanja u zanost”, rekao je Reiner. Kaže da to ne mora biti isključivo novac državnog proračuna, nego i industrije.

“Tu smo u problemu jer je gospodarstvo slabo. Vjerojatno ne shvaćaju da se investicija u znanost može vratiti višestruko uspješnijim proizvodima i boljom prodajom”, kaže Reiner i vjeruje da znanost treba više pozornosti.

O (slabim) investicijama u Hrvatskoj

“Činjenica je da su porezni propisi 47 puta mijenjani zadnje četiri godine. Tko će investirati u okruženje u kojem ti se jednom mjesečno mijenjaju pravila igre?, kaže o problemu neprivlačnosti Hrvatske za investitore.

O ustavnom sudu kaže da će se uskoro birati novi suci, i da se nada da ćemo se “vratiti dobroj praksi, gdje se konsenzusom uspjelo odabrati nove ustavne suce, gdje to nije bilo pitanje svađa i proguravanja”, rekao je. Kaže i da su prošle godine vladajući pokušali provući dva suca, da im nije prošlo, i da se nada da toga više neće biti.

Pogledajte cijeli Pressing u kojem je gostovao predsjednik Sabora Željko Reiner.