Prvi predsjednik udruge Hrvatski novinari i publicisti (HNiP), strukovne udruge s kojom se mahom povezuju medijski djelatnici desnijeg svjetonazora, a koja je pokrenuta kao protuteža “lijevom” Hrvatskom novinarskom društvu (HND), je upravo Siniša Kovačić.
Prvo priopćenje HNiP-a bilo je na temu haškog suđenja šestorci iz tzv. Herceg-Bosne, u kojoj kritiziraju medije nezainteresirane za ovaj proces, jer “za Hrvatsku je od velike važnosti dokazati kako zločinačkog pothvata nije bilo, kao što je uspjela dokazati i u konačnoj presudi u slučaju Gotovina/Markač”, piše Faktograf.
Nadalje, u priopćenju od 16. prosinca prošle godine, HNiP je osjetio potrebu da ustane u zaštitu HRAST-ovca Ladislava Ilčića zbog reakcija na njegovo gostovanje na televiziji N1, gdje se pobunio protiv muslimanskih izbjeglica koji prolaze kroz Hrvatsku bježeći od ratnog stanja na Bliskom istoku.
Ilčićeva sloboda govora
“Hrvatski novinari i publicisti pozivaju novinare, političare, kao i sve druge javne govornike na uspostavu racionalnog dijaloga i smirivanje ideoloških tenzija, koje je dijelom prouzročilo tendenciozno i nekorektno izvještavanje brojnih hrvatskih medija nastupa g. Ladislava Ilčića na N1 TV, 04.12.2015. Novoizabrani saborski zastupnik g. Ilčić je tom prilikom, između ostalog, govorio o izbjegličkoj krizi i neuspjehu politike multikulturalnosti u Europi, te izrazio bojazan po pitanju integracije migranata islamske vjeroispovijesti u zapadne kulture.
VEZANE VIJESTI
HNiP bez zadrške osuđuje svaku stigmatizaciju društvenih skupina na temelju vjeroispovijesti, nacije ili rase. No, ne ulazeći u meritum, način izlaganja i ispravnost sadržaja stavova g. Ilčića, smatramo kako selektivno izvlačenje određenih rečenica iz konteksta nastupa, kao i daljnje njegovo etiketiranje u javnosti kao rasista, ksenofoba, nacista i fašista u svakom slučaj ugrožava jednu od temeljnih osobnih i građanskih sloboda, a to jest sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda govora ustavno zajamčena u članku 38. Ustav RH”, pisao je tada HNiP, upozoravajući da je “ograničavanje slobode izražavanja i mišljenja fundamentalno načelo i praksa svakog totalitarizma i jednoumlja”.
Osjetljivost prema trenutno vladajućim političarima HNiP je ponovo demonstrirao 29. prosinca, osudivši “govor mržnje u medijima”: “Umjesto davanja objektivnih i točnih informacija, neki portali, tjednici i znatan broj njihovih novinara upustili su se u politikantstvo prenoseći ne samo razne medijske spinove poražene političke opcije, nego i otvoreno navijajući za stranu koja je izgubila.”
Javnost, tvrdili su kritizirajući medije, “sasvim sigurno više zanima što imaju i što će (prvi) reći ljudi koji će voditi državu sljedeće 4 godine, od toga kakve uvrede na račun legalnih i legitimnih pobjednika izbora ima za prosuti bivši premijer ili kakva je politička kombinatorika manjinskih zastupnika koji su protivno dobroj praksi demokratskih zemalja pokušali presuditi izbornog pobjednika iako im politički legitimitet počiva na tisuću, dvije glasova.”
Prigovorili su i gostovanje analitičara čija se “prošlost i prorežimsko političko javno djelovanje u bivšem totalitarnom sustavu povezuje s uskraćivanjem sloboda mišljenja i izražavanja, kao i kolaboriranjem s tadašnjim represivnim organima”.
Juričev lov na četnike neprimjeren, ali…
U više navrata se HNiP bavio i slučajem Marka Juriča, voditelja emisije “Markov trg” na televiziji Z1, ali i aktivnom članu ove udruge. Pa su njegove izjave o “četnicima na Cvjetnom trgu” najprije proglasili neprikladnima, da bi zatim podržavali marš na Agenciju za elektroničke medije predvođen Velimirom Bujancem i Ivanom Tepešom. Ni HNiP-ovo “ograđivanje” od Juričevih opaski nije, međutim, moglo proći bez obaveznog “ali”.
“Mišljenja smo da navedeni slučaj ne bi trebalo politički instrumentalizirati s obzirom na niz drugih primjera izostanka osude učestalog govora mržnje protiv braniteljske populacije, Domovinskog rata, Katoličke crkve i svih ostalih pojedinaca novinara, znanstvenika, intelektualaca koji se ne uklapaju u ekstremno lijevi svjetonazor”, bio je stav HNiP-a.
Shodno tome HNiP je odluku Vijeća za elektroničke medije da zbog Juriča na tri dana ugasi Z1 nazvao “ekstremnom” i “presedanskom”, a Vijeće su optužili za dvostruka mjerila. Javno su izrazili i podršku prosvjedu koji je završio uručivanjem navodne četničke šajkače Mirjani Rakić, ali tek nakon što je okupljena masa odradila i neizbježno skandiranje ustaškog pozdrava “Za dom spremni”:
HNiP navodi i da Agencija za elektroničke medije nije reagirala na mnoštvo neprimjerenih sadržaja koji su se ticali hrvatskog naroda, braniteljske populacije, Domovinskoga rata, Katoličke crkve, obitelji. “U tim se slučajevima neprimjereni sadržaji i poruke nažalost još uvijek propuštaju u javnim medijima bez ikakvih sankcija”, naveli su.
Najviše vole Hasanbegovića
Izbor Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture su “potpuno podržali”. Za skorašnjeg v.d.-a glavnog ravnatelja HRT-a Hasanbegović podršku zaslužuje zbog “istinske građanske hrabrosti u govorenju istine i zdravorazumskog prepoznavanja i opisivanja problema koji nas muče”, ali i zbog toga što dolazi “iz znanstvenog, a ne iz kulturnog ili medijskog profesionalnog okružja”.
“Mediji su poseban dio kulturne politike o kojemu treba povesti posebnoga računa, jer su postali propagandne mašinerije raznih ideologija ili prikriveni komercijalno-reklamni oglašivači. U Hrvatskoj privatni mediji, uslijed neodgovarajućeg regulatornog zakonodavstva, nemaju apsolutno nikakve odgovornosti ni prema kome, te ne štite niti dostojanstvo čovjeka, niti imaju obavezu prenositi istinu. U tom smislu, držimo da je potrebno oblikovati novo medijsko zakonodavstvo koje će privatne medije primorati na poštovanje etike u novinarstvu i u cjelokupnom sadržaju, dok HRT treba zakonodavno regulirati na taj način da bude istinski javni servis.
Zbog svih ovih razloga, pozivamo dr. Hasanbegovića da odlučnim mjerama i preciznom kadrovskom politikom; s ljudima koji znaju, koji mogu, te koji su moralni, povede hrvatsku kulturu i medije jednim novim putem na dobrobit svih građana. I to ne na ideološki isključiv način koji bi “njihove” zamijenio “našima”, te prelio sve resurse “našima”, kako su činile dosadašnje vlasti, nego na pravedan način koji će bogatstvo Hrvatske pravedno razdjeljivati među svima, ali prema stvarnoj veličini pojedinih skupina korisnika kulture, a da bismo izbjegli današnju nepravdu gdje 10% korisnika koristi 90% resursa”, pisali su HNiP-ovci u priopćenju u kojem su stali iza Hasanbegovića.
Zbog njega je Siniša Kovačić uostalom pisao i izraelskom Centru Simon Wiesenthal. “Uvredljivima i sramotnima” doživjeli su njihove tvrdnje da je hrvatski ministar kulture zapravo fašist.
“Centar Simon Wiesenthal iskorišten je za manipulacije i nastavak ideološkog terora nad aktualnim ministrom te pokušajem ‘internacionalizacije’ cijelog slučaja od onih skupina koje njegovim dolaskom i istinskim zalaganjem za pluralizam gube pravo na ideološki monopol u medijima. Podsjećamo, da je dr. Hasanbegović karijeru gradio znanstvenim radom na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje nisu zabilježeni slučajevi revizionizma 2. svjetskog rata.
Ukoliko se izjave, znanstveni radovi i sveukupno javno djelovanje stave u pravi i pošteni kontekst vremena i činjenica, lako je zaključiti da ministar Hasanbegović ne negira antifašizam kao jedan od temelja nastanka hrvatske države,niti se bavi revizijom prošlosti, što je prvoklasna podvala, sada i od direktora Centra Simon Wiesenthal instruiranog od domaćih antipropagandista”, stajalo je u otvorenom pismu.
Pad RTL-ovog reportera
HNIP-ov stav, odnosno stav njegova predsjednika Kovačića, prema medijima možda je najbolje vidljiv iz priopćenja od 26. veljače, poslanog nakon što je ministar Hasanbegović po Markovom trgu bježao od novinara izbjegavajući odgovore na pitanja o svom angažmanu u proustaškom časopisu Nezavisna Država Hrvatska (NDH). Pod noge mu je tom prilikom pao RTL-ov snimatelj, kojeg je samo par centimetara dijelilo od teške povrede glave.
“Hrvatski novinari i publicisti smatraju da se treba omogućiti nesmetani rad novinarima i snimateljima koji prate rad Vlade, ali i članovima Vlade nesmetani dolazak i odlazak sa sjednica kako se ne bi ponovio nedavni slučaj gdje je u “novinarskom stampedu” na ministra Hasanbegovića i to nakon službene izjave za medije, pao i skoro se ozlijedio jedan snimatelj.
Također, sami ministri trebali bi ujednačiti kriterije po kojima će komunicirati u prolasku pored novinara jer iz prakse bivše Vlade vidljivo je da se takav način komuniciranja često koristio – ne za odgovore na važna pitanja od interesa javnosti već za politikantstvo i političke obračune.
Stoga razumijemo potez Vlade koja je u prvih mjesec dana pokazala izuzetnu otvorenost i transparentnost te apeliramo da se ne dovodi u pitanje sigurnost novinara i ostalih medijskih djelatnika koji u želji da svoj rad obave što kvalitetnije, često satima provedu na cesti čekajući izjave. Držimo da se Vlada i dalje treba aktivno suobraćati s medijima te da treba omogućiti novinarima primjerene radne uvjete za obavljanje svoga posla”.
