Hrvatska pošta pustit će u opticaj 27. travnja prigodne poštanske marke s motivima automatske mehaničke olovke i izumitelja Eduarda Slavoljuba Penkale te torpeda i njegova izumitelja, Giovannija Biagia Luppisa.
Autorica poštanskih maraka je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a tiskane su u 100 tisuća primjeraka po motivu, izvijestila je pošta. Marke su izdane u arčićima od šest maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Žig prvog dana bit će u uporabi 27. i 28. travnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.
Eduard Slavoljub Penkala rodio se u Slovačkoj 20. travnja 1871. U Zagreb dolazi 1902. a svoj prvi izum prijavljuje 1905. Sljedeće godine, 24. siječnja 1906., patentnom uredu prijavio je važan izum – automatsku mehaničku olovku, koja je u Budimpešti zavedena pod brojem 36946, a značila je pravu revoluciju među pisaćim priborom. Do Penkalina izuma, grafitne olovke bile su ili drvene (koje su se morale šiljiti) ili mehaničke s vrlo složenim načinom mijenjanja i namještanja grafitnog uloška. Penkalinu automatsku olovku nije trebalo šiljiti, a njezin tanki grafitni uložak, kako se trošio pisanjem, izlazio bi iz tijela olovke pritiskom na papir. Nepunih sedam mjeseci nakon patentiranja Penkaline automatske olovke počinje njezina proizvodnja, a automatska olovka postala je pravi hit na europskom i svjetskom tržištu. Penkala je umro u Zagrebu 5. veljače 1922. u naponu stvaralačke snage.
Kada je kao zapovjednik fregate Bellona Riječanin Giovanni Biagio Luppis 1860. dobio zadatak da nadzire primorsku i dalmatinsku obalu te je morao više zimskih mjeseci provesti na brodu, imao je priliku smišljati novo oružje koje bi mu omogućilo obaviti zadaću s kopna. Luppis je tako osmislio brodicu napunjenu eksplozivom, međutim, zbog očitih nedostataka nije dobio potporu Beča. Stoga je uz podršku prijatelja Giovannija Ciotte, također bivšeg časnika, uglednog političara i kasnijeg dugogodišnjega gradonačelnika Rijeke, u kolovozu 1864. kapetan Luppis sklopio ugovor s engleskim inženjerom Robertom Whiteheadom i započeo zajednički rad na novom pomorskom oružju. Whitehead je odmah procijenio da to oružje treba ‘pretvoriti u ribu’ i uroniti ga pod vodu. Stoga je s potpuno novim konceptom pristupio konstrukciji novog oružja – torpeda – koje je već uoči Božića, 21. prosinca 1866. predstavljeno u Rijeci posebnom povjerenstvu Mornaričkog odjela Ministarstva rata Austro-Ugarske. Torpedo još nije bio dovoljno razvijen, no uskoro je usavršen i postao djelotvoran. Već su sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća počele prve isporuke diljem svijeta, a Tvornica torpeda ‘Whitehead’ bitno je pridonijela ugledu Rijeke i naših stručnjaka, podsjećaju u Hrvatskoj pošti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
