Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) svake godine s početkom ljeta i dolaskom turista ima sve više posla, a ove je godine već imala tri puta više intervencija nego lani kad je riječ o pomaganju i spašavanju turista i domaćeg stanovništva, za što ima dovoljno ljudi, ali nedostaje joj opreme, ističe pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić.
HGSS je osnovan 1950. kao interna služba Hrvatskoga planinarskog saveza, a danas je neprofitna udruga koja okuplja gorske spasioce organizirane u 24 postaje koje pokrivaju cijelu Hrvatsku.
“Turistička sezona za nas je ove godine počela vrlo intenzivno. Imamo puno intervencija, najčešće zbog turista koji borave u prirodi, na planinama, u brdima, šumama i slično, ali i domaćih koji sve češće odlaze u prirodu na nedostupnije lokacije radi hobija i rekreacije, poput branja šparoga i gljiva, planinarenja i drugog”, kaže Prizmić za Hinu te dodaje da se služba za sezonu dobro pripremila i ekipirala.
Za nedostatak opreme kaže da se odnosi na vozila, telefone i drugu komunikacijsku opremu te na novac za troškove koji su veći s obzirom na utrostručeni broj intervencija, posebice za gorivo, užad i drugu opremu te hranu.
Više aktivnosti zbog pustolovnog turizma
Vezano za turizam, napominje da se u Hrvatskoj osjeća globalni trend i da raste pustolovni turizam, koji u svijetu raste po godišnjoj stopi oko 60 posto.
“U Hrvatskoj taj segment turizma raste nešto sporije, oko 25 posto na godinu, što znači da je otprilike za toliko svake godine viša ponuda pustolovnoga i adrenalinskog turizma. Kako je dosta toga u prirodi, na manje dostupnim, pa i nedostupnim terenima, bilo da se radi o šumi, planini ili morskim dubinama, na obali, otocima i unutrašnjosti zemlje, nesreće i nepredviđene situacije se događaju jer nisu svi koji se u to upuštaju jednako fizički i tehnički spremni”, kaže Prizmić.
Za HGSS sezona počinje ranije i završava kasnije, opasnosti i nesreća ima stalno, zbog čega mnogo vremena, gotovo 95 posto svojih aktivnosti, posvećuju prevenciji i edukaciji stanovnika i turista.
“Ulažemo puno napora u preventivu nesretnih situacija, radimo sigurne karte, označavamo staze i provodimo edukacije, no zakon velikih brojeva u turizmu baš nam i ne ide u prilog jer se – ako na jednom prostoru u nekom trenutku imate i deset puta više ljudi – može očekivati i više nesretnih situacija unatoč preventivi”, ističe Prizmić.
Operativna elita civilne zaštite s nedostatnim financijskim sredstvima iz proračuna
Unatoč važnosti posla koji HGSS obavlja te uspjesima, profesionalizmu i volonterizmu, dobro bi mu došlo više novca. Iako je ušao u državni proračun te iako su sa zakonom o HGSS-u očekivali bolje uvjete rada, njih po Prizmićevoj ocjeni nema.
“Na proračunskoj smo poziciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), a kako nas oni doživljavaju kao neko strano tijelo, prvi smo kada treba smanjivati sredstva iz proračuna, a zadnji kada ih treba povećati. To nije realno i ne uvažava naše potrebe, a iz objektivnih razloga i zakonskih obveza država je doista dužna financirati rad HGSS-a”, ističe Prizmić.
Poručuje da je HGSS “nacionalni resurs vrlo važan za obranu stanovništva i turista od velikih nesreća i katastrofa” s obzirom na sve češće poplave zbog klimatskih promjena te da je, među ostalim, pomoć hitnoj medicinskoj pomoći i dr.
“Mi smo zapravo elitna i operativna snaga sustava civilne zaštite i vjerujemo da će iduća vlada to bolje razumjeti i reagirati”, kaže Prizmić.
Za osam milijuna kuna na godinu iz državnog proračuna kaže da je malo, posebice zato što HGSS pokriva cijelu Hrvatsku 24 sata na dan i da svoj posao radi izvrsno prema svim svjetskim standardima, za što uživa svjetski ugled. Dio troškova pokrivaju donacije, no tu se HGSS, kako kaže, “nije usrećio” jer zakonodavac nije bio baš izdašan pa ni članovi HGSS-a ni donatori “ne uživaju važnije benefite kao u nekim drugim europskim državama”.
“Da smo neko tijelo državne uprave, to bi sve stajalo bar 50 do 100 puta više. To što dobijemo ‘rastegnemo’ na sve aktivnosti i terenske potrebe 1270 volontera, članova HGSS-a, koji daruju svoje vrijeme i znanje, a to što su volonteri nimalo ne umanjuje njihov profesionalizam jer su svi ‘svjetske kvalitete'”, kaže Prizmić.
Važnost aktivnosti na društvenim mrežama, a spašavanje besplatno za sve
Kako bi se približio stanovnicima i turistima, HGSS na društvenim mrežama prilično aktivno objavljuje savjete i poruke te simpatične komentare, među kojima su i neki objavljeni u srpnju ove godine, primjerice: “Dear tourists, we respect you. It’s time for you to start respecting yourself. So, stop making stupid and dangerous selfies. Thank you #HGSS.” (Dragi turisti, mi vas poštujemo, vrijeme je da vi počnete poštovati sebe, pa prestanite snimati glupe i opasne selfije.) te “Česi u japankama su mit. Japanke nose i državljani drugih EU zemalja i šire. Nama je svejedno što nose dok god su na sigurnom.”
Ono što HGSS ističe kao vrlo važno jest da je spašavanje besplatno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
