Amerikanci nisu glasali za kontinuitet američke politike i predstavnicu starog establišmenta. Kakvu američku politiku će provoditi novi predsjednik, republikanac Donald Trump vrlo je neizvjesno. Gost Novog dana bio je Anđelko Milardović, profesorom političkih znanosti i sociologije; ravnatelj Instituta za europske i globalizacijske studije.
Različite su reakcije na Trumpovu pobjedu. Jeste li očekivali ovakav rezultat američkih izbora?
Bez pretjerivanja, s velikom vjerojatnošću sam očekivao da bi se to moglo dogoditi. Birači su se opredijelili za ovaj izbor zbog pada povjerenja u američki establišment. Amerika ima dva kontradiktorna elementa, dinastički i oligarhijski. Dinastički se odnosi na nekoliko američkih obitelji, koje su postale moćne nakon Drugog svjetskog rata. Radi se o obiteljima Kennedy, Bush i Clinton. Vjerojatno je taj moment zasmetao jednom dijelu biračkog svijeta. Premda se Trump pojavljuje kao predstavnik američke oligarhije, kao i Clinton, po meni je to bio sraz dvaju sustava, političke i financijske oligarhije, s tim da je Trump igrao na populističku kartu, na onaj dio biračkog tijela koje je bilo apsolutno nezadovoljno i možda je u njemu vidjelo sebe.
VEZANE VIJESTI
Zanimljive su reakcije iz svijeta, Kina je ismijala američku demokraciju, Njemačka je izrazila zabrinutost, a Rusija se raduje suradnji. Trump nema puno iskustva u politici, možda zato vlada strah?
To će biti vrlo zanimljivo vidjeti, ima puno iskustava kad ljudi iz biznisa idu u politiku. Iako se politika miješa u biznis i često se isprepliću, to su ipak odvojene sfere. Ono što bi bilo zanimljivo reći je da se pojavljuju novi igrači, u kontekstu globalizacije politike, Kina i Rusija. Rusija prigovara američkom unipolarnom modelu demokracije. Rusija se pokušava konstituirati kao akter na tragu pluralizma ili pluriverzuma. Oni polaze od toga da ne može biti unipolarni svijet ili samo jedan igrač. Gledajući od devedesete, što se Rusije tiče, ona je bila pomalo obezglavljena u smislu demokracije. Za njih oporavak počinje dolaskom Putina. Izbori se redovito održavaju, ali ta se demokracija ne može usporediti sa zapadnim modelima. Kampanja u SAD-u je po prvi put bila balkanizirana.
Što se dolaskom Trumpa može promijeniti u odnosu s Rusijom?
U nastupnom govoru Trump je rekao da se neće konfrontirati sa svijetom, da će uvažavati sve narode i nacije i da će surađivati, i ako mu je vjerovati, a u odnosu na pozitivne stavove iz Moskve, možda se ta napetost bude mogla otkloniti. Nikome nije u interesu konfrontacija koja je već sada na djelu i na visokom intenzitetu, gdje se zapad u vojnom smislu dokotrljao do vrata Moskve.
Ima i onih kojima taj dobar odnos Moskve i Washingtona neće nimalo pasati.
Politika je igra moći i interesa. Gledajući na globalnoj razini, trebalo bi ići na smanjivanje napetosti među velikim igraima, jer se to odražava i na naš život. Natjecanje dviju velesila osjećamo u svakodnevnom životu. Ne smije se zaboraviti da je Rusija značajan igrač, prije svega u Srbiji, pa i u BiH. Znamo i da je Amerika značajan igrač dijelom u Makedoniji, dijelom i u Crnoj Gori, obzirom na približavanje te zemlje NATO-u, na Kosovu s obzirom na dejtonski sporazum, a mi ionako jesmo pod patronažom SAD-a i Bruxellesa.
Straha ima i Poljska, pa i Baltičke zemlje.
To su sve igrači koji nisu novi na jugoistoku Europe, oni su stalni, ali to je natjecanje za dobivanje boljih pozicija u procesu geopolitike.
17. studenoga u Zagrebu organizirate “Međunarodna znanstvena konferencija – Balkanske zemlje između Rusije i EU – “Meki trbuh” Europe. Tko su sudionici?
Konferenciju organizira Institut za europske i globalizacijske studije. Pozvani su i dolaze politolozi iz Moskve, nekoliko kolegica i kolega iz Češke, Mađarske, Makedonije, Hrvatske. To je prvi put da se nakon 25 godina samostalnosti organizira konferencija na temu Rusije. Pokrenuo sam to iz razloga razumijevanja globaliziranoga svijeta i globalizacije politike. Imamo samo dvije metode promatranja svijeta: prva je da promatramo svijet vlastitim očima, a druga je da stavimo povez i da se pravimo da nas to ne zanima. Svjesni smo da smo dio Europske unije, ali i da je Rusija u Hrvatskoj nazočna preko različitih aktivnosti.
Što bi značilo da je “meki trbuh Europe”?
Da ima utjecaj na Balkanu i nastoji dalje penetrirati prema Europskoj uniji, traži ona meka mjesta ili bolje rečeno rizična mjesta kako bi lakše mogla prodrijeti u Europsku uniju.
Rastući utjecaj Rusije vidljiv je u energetskom sektoru ali i političkom…
I u sektoru turizma, energetike, graditeljstva, najviše se ide prema solarnoj energiji. Ruski utjecaj nije mali ni u HDZ-u, to smo vidjeli kod Tomislava Karamarka, primjerice.
Koju korist bi Putin mogao imati u suradnji s Trumpom? Ne zna se u kojem će smjeru ići njegova ekonomska politika.
Na kraju krajeva, on je predstavnik ekonomske, financijske oligarhije i njega će zanimati posao, obnova i rekonstrukcija Amerike.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
