Nakon što je Oliver Frljić u srpnju prošle godine otišao s mjesta intendanta HNK Ivana pl. Zajca i prešao u tim za realizaciju projekta Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020., o njemu se u javnosti malo čulo. Ipak, Frljić je, iako relativno daleko od očiju javnosti, i dalje vrlo aktivan.
Frljić se u međuvremenu bacio na pripremu novih kazališnih projekata te je režirao 'Requiem za Europu' u Dresdenu i 'Medeju' u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. Kalendar mu je pun novih projekata, pa tako, uz rad na EPK Rijeka 2020., upravo radi u Varšavi kontroverznu 'Kletvu' Stanisława Wyspiańskog, jednog od najboljih poljskih pisaca, slijedi Millerov 'Mauser' u Münchenu u povodu 100. obljetnice Oktobarske revolucije, a možda najviše pažnje izaziva projekt 'Second Exile' u Meinheimu u kojem će se baviti onim što mu se događalo u Hrvatskoj u zadnje dvije godine.
Osim toga, radit će i predstavu "Sve sretne obitelji" u Teatru Itd. U intervjuu za tportal Frljić je govorio o predstavi "Kletva" koju radi u Varšavi. "Riječ je o predstavi koja nastaje po motivima drame Stanisława Wyspiańskog, a govori o selu pogođenom sušom. Seljani vjeruju da je suša kazna božja jer seoski svećenik ima vanbračnu djecu s djevojkom koja kod njega radi. Taj tekst poslužio je kao predtekst za tematizaciju svega onoga što se događalo oko predstave 'Naše nasilje i vaše nasilje' nakon izvedbe u Bydgoszczu. Poljska policija je, naime, pokrenula istragu u kojoj ispituje niz kritičara, redatelja i teatrologa s ciljem utvrđivanja postoji li osnova za kazneni progon autora i producenata predstave te ljudi koji su predstavu u Poljsku pozvali", rekao je Frljić, dodavši da je razgovarao s kritičarom koji mu je govorio o apsurdnosti tih ispitivanja.
"Jedno od pitanja je bilo ima li predstava po njemu visoku umjetničku vrijednost. Mislim da je situacija u kojoj državni represivni aparat postaje estetski arbitar jasan znak da je i ono malo preostale umjetničke slobode ozbiljno ugroženo. Upravo zbog toga 'Kletvom' propitujem što kazalište u jednom tako izrazito klerikaliziranom društvu uopće smije i može. Predstava već sada izaziva velik interes javnosti. U sklopu šire društvene izvedbe s glumcima sam organizirao pisanje pozivnica za premijeru svim zastupnicima poljskog parlamenta. S obzirom na to da su poljska izvršna i sudska vlast izrazile takav interes za predstavu 'Naše nasilje i vaše nasilje', činilo mi se da sada treba u cijelu priču uključiti i onu zakonodavnu", rekao je Frljić.
Što se tiče projekta Europska prijestolnica kulture Rijeka 2020, Frljić je rekao da je u pripremi aplikacije tražio partnerske gradove, čija povijest donekle korespondira s poviješću Rijeke.
"Bojim se da će upravo podijeljenost, 'fašizam malih razlika', biti ono što će oblikovati europski, ali i svjetski prostor u vremenu koje je pred nama. Unutar tog konteksta pozvao sam na suradnju Rimini Protokoll, Needcompany, Oskarasa Koršunovasa, Krystiana Lupu i Gorana Stefanovskog. Iako su njihove produkcije planirane za 2020., već su održani prvi krugovi razgovora, a nadam se da ćemo uskoro dogovoriti i njihov posjet Rijeci koji bi im pružio više informacija o samom gradu, njegovoj prošlosti, urbanitetu, industrijskoj baštini i svim ostalim stvarima koje bi mogle biti zanimljive u ovom kontekstu. Kao svojevrsni uvod u cijelu stvar, planirali smo koprodukciju s četiri ansambla nacionalnih manjina. Riječ je o projektu 'Gorski divovi' koji režira Paolo Magelli, a na kojem će snage udružiti Talijanska drama iz Rijeke, Slovensko stalno gledališče iz Trsta, Albanski teatar iz Skopja, mađarsko kazalište Kosztolányi Dezsö iz Subotice te Deutsches Staatstheater iz Temišvara", rekao je Frljić za Tportal.
Cijeli intervju pročitajte OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare