Gost Dnevnika bio je predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža.
Prvi put ste objavili Demografski atlas hrvatskoga liječništva koji je pun zanimljivih podataka. Krenimo od ovog prvog – velik je broj liječnika koji se iselio. Kako to zaustaviti?
Trebamo riješiti situaciju da ne odlaze i treba u RH stvoriti poticajnu radnu sredinu u kojoj će liječnici vidjeti perspektivu svog života.
Što može zadržati liječnike u Hrvatskoj, mnogi kažu da nije glavni razlog novac nego uvjeti rada koji su na Zapadu puno bolji. Došli ste i do podatka da će u sljedećih 10 godina 4000 liječnika otići u mirovinu.
Da, to je najvrijedniji podatak do kojeg smo došli radeći Demografski atlas hrvatskoga liječništva. Treba biti optimist i vjerovati da će oni koji donose odluke znati zadržati mlade. U sljedećih deset godina iz naših medicinskih fakulteta izaći će najveći broj liječnika do sada i pitanje je hoćemo li te ljude znati zadržati u sustavu.
Zabrinjavajuće je što organizirana društva vrbuju studente medicine završnih godina studija, s kojima potpisuju stipendije, razgovaraju o specijalizaciji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
Više od 90 studenata završnih godina medicinskih fakulteta u Osijeku i Rijeci potpisalo je da će u nekoj od te tri zemlje odraditi specijalizaciju i nakon toga oni su slobodni ljudi, ali malo je vjerojatno da će se vratiti. Preko AMEOS-a, koji čine 30 klinika iz tri navedene zemlje, potpisuju se ugovori sa studentima i planiraju im se karijere u tim državama.
Posebno brine da je među mladim liječnicima koji su napustili RH 42 posto onih bez specijalizacije, a to znači da je kod nas predugo čekanje od završetka fakulteta do dobivanja specijalizacije. Vani puno brže dobivaju specijalizaciju. To je nešto na čemu moramo poraditi.
Demografski atlas pokazuje i da je povećan trend feminizacije u zdravstvu.
Istina, a što nije loše jer su liječnice odgovornije, to je jedna od prednosti hrvatskog zdravstvenog sustava.
Nedostaje pedijatara, ginekologa, a ponegdje i liječnika primarne medicine. U Slavoniji je općenito manje liječnika nego u ostatku Hrvatske.
Sigurno je da su u Slavoniji najveći gubici, kako iseljavaju ljudi drugih profesija tako iseljavaju i liječnici. HLK neće stati samo na pričama, želimo reagirati, dogovorili smo sastanak s gradonačelnikom Osijeka kako bi pronašli rješenje kako kapacitirati liječničku populaciju u Osijeku i Slavoniji, želimo aktivno sudjelovati da se ta situacija riješi.
U četiri godine otkako smo dio Europske unije, Hrvatsku je napustilo 525 liječnika, a istodobno je došlo samo 30 stranih. Kako će se sada u kratkom roku uvesti 70 liječnika?
Od ulaska RH u EU do 1.1.2017. u Hrvatsku je došlo svega 30 zdravstvenih radnika, a ako i bude interesa za dolaskom, a bojim se da ga neća biti, Hrvatska će im poslužiti samo kao prijelazno rješenje na putu u EU, mjestu gdje se žele etablirati. Oni koji nam dolaze su većinom stariji liječnici, muškarci iznad 50 godina, a odlaze nam uglavnom mladi.
Prema najnovijim informacijama povučen je nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Da, povučen je, Ministarstvo zdravstva nije zadovoljno dokumentom. Mi smo bili uključeni u raspravu, ali smo se povukli jer nismo bili zadovoljni procedurom i radom stručne skupine. Zakon je bio dobar što se tiče privatizacije ordinacija primarne zdravstvene zaštite, ali ne kod rješenja problema u bolničkom sustavu. Treba nam zakon koji će zaštiti sve hrvatske građane, zakon koji će biti provediv – a ne mrtvo slovo na papiru.