Što kaže zakon: Kome i kada se oduzimaju činovi?

Vijesti 12. pro 201716:49 > 16:53
Matija Habljak/PIXSELL

Osim oduzimanja odličja osuđenicima za ratne zločine oko čega se podignula prašina u političkim krugovima, Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske predviđa i oduzimanje činova.

Tako članak 103. Stavak 1. Zakona o službi u OS RH propisuje da „osoba gubi čin po sili zakona ako joj prestane hrvatsko državljanstvo, ako je pravomoćnom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje pet godina za kazneno djelo protiv: čovječnosti i ljudskog dostojanstva; života i tijela; osobne slobode; spolne slobode; spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta; braka, obitelji i djece; zdravlja ljudi; opće sigurnosti; imovine; krivotvorenja; službene dužnosti; pravosuđa; javnog reda; Republike Hrvatske; strane države ili međunarodne organizacije; Oružanih snaga“.

U stavku 2. stoji da osoba nadležna za oduzimanje činova za ista djela čin može oduzeti i osobi koja je pravomoćnom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu do pet godina zatvora. Osoba koja gubi čin, gubi i sva prava vezana uz čin.

Haaški sud 29. studenoga pravomoćno je osudio bivšeg predsjednika Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranka Prlića na 25 godina zatvora, ministra obrane Brunu Stojića na 20 godina zatvora, generale, ujedno i načelnike stožera HVO-a, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića na 20 godina, zapovjednika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića na 16 godina te predstojnika Odjela za zatočene Berislava Pušića na 10 godina zatvora.

Praljak je 1991. godine pristupio Oružanim snagama RH i promaknut je u čin general-bojnika, a u 1993. godini bio je načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane. Petković se 1991. pridružio Hrvatskoj vojsci, a od proljeća 1992. do ljeta 1993. obnašao je dužnost načelnika Glavnog stožera HVO-a.

Bivši predsjednik RH Ivo Josipović činove generala oduzeo je Branimiru Glavašu, Mirku Norcu i Vladimiru Zagorcu te čin bojnika HV-a Siniši Rimcu.