Nova pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević gostovala je u emisiji Novi dan gdje je istaknula čime će se njezin Ured baviti u prvoj godini mandata, što misli o ispadu vjeroučitelja koji je šokirao Hrvatsku te koji su najveći problemi s kojima su suočena djeca u našoj zemlji.
Što je novo u izmjenama Zakona o pravobranitelju za djecu?
“U novim izmjenama Zakona o pravobranitelju ne postoji neka bitna izmjena. Naime, mogućnost da se pravobranitelja smijeni ukoliko izvješće ne bude prihvaćeno je postojala i prije. To je jedna ograničavajuća okolnost, ali ono kako ja doživljavam taj posao je neovisno djelovanje u najboljem interesu djeteta. Svjesna sam da sve preporuke mog Ureda neće biti pozdravljene od strane svih nadležnih institucija, ali jamčim da će biti u najboljem interesu djeteta. Moj put neće biti jednostavan, ali krasi me upornost i radišnost. Ja straha nemam, motivirana sam, djelovat ćemo kao stručno i nezavisno tijelo”.
Što je važno učiniti?
“Kada je Hrvatska ratificirala konvenciju o pravima djeteta da podrži i osigura djeci siguran rast i razvoj preuzela je te obveze da poštuje i podrži rast svakog djeteta. Uvažavanje dječjih prava postoji, ali uvijek može bolje i ja ću se tijekom mandata zalagati za cjelovitiju zaštitu dječjih prava.”
Problem udomiteljstva i posvojenja – u Hrvatskoj je tijekom ove godine posvojeno samo jedno dijete, kako to komentirate?
pročitajte još
“Spomenuli ste različite mjere zaštite – posvojenje i udomiteljstvo. Udomiteljstvo je privremenog karaktera i priprema se izmjena zakona u kojem će novina biti profesionalizacija udomitelja i njihova specijalizacija. Posvojenje je u Republici Hrvatskoj definirano i regulirano Obiteljskim zakonom, regulirano je profesionalno kao i u drugim europskim zemljama. Potrebno ga je donekle revidirati i u praksi promijeniti neke stvari. Ono za što se zalaže Ured pravobranitelja za djecu je prvenstveno odrastanje djece s biološkom obitelji i s roditeljskom skrbi. Udomitelji nemaju toliko kvalitetnu stručnost pa je ponekad za djecu bolje da budu u institucijama. Mislim da će se dodatnim pružanjem pomoći udomiteljima to promijeniti”.
Treba li pojačati nadzor rada službi s obzirom da je usvojeno tek jedno dijete?
“To je uvijek potrebno, suradnja svih institucija, svih dijelova sustava koji se time bave. Potrebno je da Centri za socijalnu skrb u više navrata provode kontrolu i da nisu toliko zaštitnički prema biološkim roditeljima koji su često manipulativni i iskorištavaju svoje roditeljstvo”.
Kako komentirate snimku vjeroučitelja koji je šokirao hrvatsku javnost?
“Moram reći da sam apsolutno zgrožena snimkom osobe koja bi se s obzirom na poziv i rad u obrazovnoj instituciji trebala boriti protiv takvih ponašanja. Zgrožena sam razinom komunikacije koju je vjeroučitelj pokazao svojim učenicima”.
Treba li i tu pojačati nadzor? Vjeroučitelje bira i razriješuje Crkva.
“Iako se radi o jednom incidentu i izoliranom slučaju ne treba zatvarati oči, treba shvatiti vrlo ozbiljno da se takve situacije događaju i to u odgojno-obrazovnoj instituciji. Treba raditi na povećanju osjetljivosti odgovornih u obrazovnoj ustanovi, da se reagira na prvu pojavu”.
Podražavate li ratifikaciju Istanbulske konvencije?
“Radi se o konvenciji Vijeća Europe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i podržavam svaki dokument koji sadrži segment borbe protiv nasilja, pogotovo tamo gdje su uključena i djeca. Dokument je ratificiralo 18 zemalja, potpisalo je 30-ak i Hrvatska bi njome unificirala svoje postupanje sa svim zemljama koje su ga potpisale kako bi se jednako postupalo u slučajevima nasilja u obitelji”.
Što je s definicijom roda koju mnogi navode kao problem?
“U odnosu na to ja bih rekla da sam nedugo imala čast slušati izlaganje specijalne izvjestiteljice UN-a Dubravke Šimonović koja je jedna od koautora konvencije i navela je da definicija roda nije prvi put definirana u u RH, a skupine koje izvode zaključak da bi bilo prvi put definirano pogrešno razumiju termin roda u konvenciji”.
S čime ćete se baviti 2018., u prvoj godini Vašem mandata?
“Ono što sam ja navela ranije, ono što su bili moji primarni zadaci je povećati vidljivost djece. Ured je glas djece. Treba raditi s djecom, poticati ih da se čuje. Samo dva posto djece u RH daju svoj glas. Društvo bi shvatilo važnost i tako bi se uhvatilo u borbu protiv nasilja nad djecom. Vršnjačko nasilje je ozbiljan problem u RH. Tu je i sprečavanje svih oblika diskriminacije, suradnja s državnim instutucijama koje imaju vezu s djecom kako bi se ukazalo na slabosti i poboljšalo njihov rad. Borba za prava djece je i borba protiv siromaštva. Jednaka prava za svu djecu u Hrvatskoj. Ne mogu potvrditi podatak o broju siromašne djece, ali ured UNICEF-a je prema podacima iz 2012. naveo kako 20 posto djece mlađe od šest godina živi u siromaštvu, neka nemaju svoj krevet, svoju slikovnicu ili knjigu. Jedan od mojih prioriteta će biti i borba protiv siromaštva”.
