Klasić: Političari iz 90-ih bi i danas dobili izbore

Vijesti 26. pro 201718:19 > 18:29
N1

Povjesničar Hrvoje Klasić ocijenio je u Danu uživo da ne postoji trenutna kriza na Balkanu, ali da regija jest tradicionalno nestabilna, te da će nestabilnost trajati sve dok je nacionalizam dominantna ideologija na prostoru bivše Jugoslavije.

“Balkan ponovo počinje gorjeti“, “Na Balkanu će jačati nervoza.“ Ne smijemo dozvoliti da taj ionako nestabilna regija klizne u nered, Balkanu je neophodan Dayton 2 – to su samo od neki od naslova odnosno izjava američkih i dužnosnika Europske unije.

Klasić je istaknuo da nema neke nove krize, već da nestabilnost na ovim prostorima permanentno traje. Smatra da je sramota i veliko razočaranje da je situacija u regiji takva i 22 godine nakon rata koji, kako kaže, nije bio najgori.

Hrvatski povjesniar je upitao gdje su bile Njemačka i Francuska 22 godine nakon Drugog svjetskog rata, a gdje su danas BiH, Srbija i Hrvatska i konstatira da “nisu bez vraga” Francuzi Francuzi, Nijemci Nijemci, a Srbi Srbi, i Hrvati Hrvati.

Zemlje bivše Jugoslavije, prema njegovom mišljenju, nemaju političku kulturu, parlamentarnu kulturu, tradiciju i da su pomaci više izuzetak nego pravilo. Kaže da je i gotovo siguran da bi političari iz 90-ih, osobito u BiH i danas dobili izbore ili barem imali jako dobre rezultate.

Stoga upozorava da odgovornost ne treba svaljivati samo na političare, već i na one koji biraju.

“Problem s onima koji biraju je što vole autoritete, kult ličnosti, ne znaju šta je demokracija, ne znaju svoja prava, ne znaju cijeniti pravnu državu, varaju svoju državu na svakom koraku, a i ona njih”, istaknuo je Klasić i dodao da zemlje bivše Jugoslavije danas nemaju sve ono zbog čega su navodno izlazile iz te federacije – demokraciju, pravnu državu, slobodu medija…

Govoreći o inicijativi za Dayton 2, Klasić je rekao da je sramota što 22 godine u BiH ne možete imati funkcionalnu državu bez utjecaja sa strane.

“Ne mogu se ljudi stalno izvlačiti na EU. Što ne naprave nešto u 22 godine? Dok god se tamo razmišlja o Hrvatima, Srbima i Bošnjacima, a ne o građanima, dok je nacionalizam dominantan, nema potrebe tražiti krivca u Washingtonu i Bruxellessu”, poručio je on.

Govoreći o Srbiji, Klasić je rekao da nema dojam da Beograd balansira između Zapada i Rusije i ističe da to pokazuju i brojke – EU je najveći investitor i donator u Srbiji, a Srbija u Rusiju ukupno izvozi robe u gotovo istoj vrijednosti kao u Hrvatsku.

“Nema dileme, Srbija mora biti članica EU, Srbija pripada Europi. Srbija od Rusije nema ni blizu onoga što ljudi misle da ima”, konstatirao je on.

Klasić je rekao i da na ulici susreće ljude iz regije koji jako dobro surađuju, i da izgleda kao da ne surađuju jedino oni koji nas vode, ili se bar prave da je tako. Vjeruje da se odnosi mogu popraviti kada dođu nove generacije koje će biti daleko manje opterećene ratom.

“Nema naroda koji su bliži od Srbije, Hrvatske i BiH”, istakao je Klasić i dodao da nas povezuju i jezik, i kultura, i nasljeđe, i da nikada takav odnos ne bismo mogli imati s drugim zemljama u okruženju, poput Mađarske ili Austrije.