Tko je kriv za smrt male Madine, pitanje je koje i dalje traži odgovor, a javnost, ne samo aktivisti i njezina obitelj, očekuje stručnu i otvorenu istragu u kojoj će biti predočene sve informacije kako bi bilo jasno što se dogodilo te kobne noći u kojoj je ugašen život šestogodišnje afganistanske djevojčice.
‘Dan koji je završio tragedijom za obitelj Hussiny započeo je u nadi’, naime, Madinina majka Muslima odlučila je 21. studenog sa šestero djece krenuti prema Hrvatskoj gdje bi službeno zatražili azil na što imaju pravo prema europskom zakonu. No prema njezinu svjedočenju, o čemu je pisao i Guardian, hrvatska policija ih je bez procedure usred noći natjerala da se uz prugu vrate natrag u Srbiju – tada je vlak udario šestogodišnju Madinu Hussiny, a njezina očajna obitelj došla je do hrvatske granične policije i preklinjala za pomoć.
Hrvatska policija tvrdi da se sve dogodilo u Srbiji i da njihov postupak nije ni na koji način utjecao na stradavanje djevojčice i opetovano to ponavlja u svojim priopćenjima, ali ona ne daju cijelu sliku, upozoravaju aktivisti i mediji, a o tretmanu izbjeglica od strane hrvatske policije povodom slučaja pogibije male Madine govorio je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije (CMS) gostujući u Studiju uživo N1 televizije.
VEZANE VIJESTI
Nije dovoljno samo pozivati se na priopćenje, policija je u prvom priopćenju jasno rekla da su obitelj vidjeli putem termovizijskih kamera duboko u teritoriju Srbije, po toj logici postoji i snimka kamera, mislimo da postoji mogućnost arhiviranja i sva nagađanja bi se razriješila da policija pusti tu snimku, istaknuo je Bosanac.
Čini se, međutim, kao da policija nastoji da ta priča nekako ugasne, da se ispuše, a inače bi vrlo brzo regirali demantijem te stoga ni Bosanac ne skriva da osjeća zabrinutost, ali je istaknuo da mu je drago da aktivisti i aktivistkinje te mediji i sama obitelj male Madine ne daju da taj tragičan događaj samo tako zaboravimo.
Čini se, međutim, kao da policija nastoji da ta priča nekako ugasne, da se ispuše, a inače bi vrlo brzo regirali demantijem te stoga ni Bosanac ne skriva da osjeća zabrinutost, ali je istaknuo da mu je drago da aktivisti i aktivistkinje te mediji i sama obitelj male Madine ne daju da taj tragičan događaj samo tako zaboravimo.
Podsjetio je i da je podignuta kaznena prijava pri vukovarskom državnom odvjetništvu po punomoći obitelji te da sada slijede nezavisni mehanizmi koji bi trebali ući dublje u procese pri čemu je apostrofirao kako mu je žao da nema još nekih institucionalnih mehanizama poput građanskog nadzora.
Valja, naime, podsjetiti i da tragičnu smrt male Madine istražuje ured pučke braniteljice RH, a izvještaj o slučaju zatražio je i Odbor za nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora dok MUP – premda je ravnatelj policije obećao N1 pismeni odgovor- već danima ne odgovara na optužbe koje je iznijela Madinina majka. Policija, naime, opetuje samo pisanje priopćenja o događajima koji su uslijedili nakon, a ne prije smrti šestogodišnje afganistanske djevojčice.
Ne treba a priori nikoga kriviti, ali očekujemo otvorenu i stručnu istragu, u kojoj se neće podvaljivati informacije, nego pružiti sve informacije da se sazna što se događalo te noći, istaknuo je Bosanac i kazao da još nemaju nikakve povratne informacije vezano uz prijavu, no postoje razumni rokovi i ne bude li ih se poštivalo, a bude indicija da se istragu opstruira – moguće je i obraćanje Europskom sudu za ljudska prava. No to je na odvjetnici Sanji Bezbradici, a poznavajući njezin dosadašnji rad, Bosanac očekuje tu mogućnost.
Što se tiče istrage pravobraniteljice i zahtjeva Odbora, Bosanac je naglasio da za provođenje prave učinkovite istrage ne treba čekati priopćenje MUP-a te je podsjetio da članovi saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost imaju ovlasti ući bez najave u bilo koji dio policije i zatražiti uvid u termokamere, ne samo u ovom slučaju, ali dosad nismo imali prilike vidjeti takav način progresivnog vođenja istrage.
Imamo ping-pong dopisivanje s MUP-om, upozorio je Bosanac te kazao da su još prije više od godinu dana imali upozorenja – i pravobraniteljica i Odbor, no išlo se na dopisivanje umjesto da se ide u inspekcije, što pravobraniteljica radi, ali za Odbor baš i ne znaju da to čini. Svjestan je, međutim, osjetljivosti da predstavnik neke političke stranke ide na taj način u MUP.
No, kad se vratimo na slučaj traženja azila, procedura je jasna i to je ključan trenutak, istaknuo je Bosanac. Kada ilegalni imigrant ili izbjeglica uđe na teritorij neke zemlje i zatraži azil, vrlo su jasne obaveze policije – ona ga mora privesti u kombi i odvesti do prve policijske postaje gdje se uzimaju njihovi osobni podaci kako bi ušli u proceduru traženja azila i nakon toga ili prespavaju u postaji (s obzirom na to da je bila noć), ili u prihvatilište za tražitelje azila, objasnio je proceduru i istaknuo da se suprotnim postupanjem krši zakon.
S obzirom na to da, kako se čini, ovo nije iznimka, postavlja se pitanje je li riječ o uobičajenoj praksi prema migrantima. Prošli tjedan smo bili u Šidu i razgovarali s brojnim izbjeglicama i zapanjila me informacija koja kola među njima – da Hrvatska više nikome ne daje azil, upozorio je Bosanac i podsjetio: “Azil je pravo kojega se nijedna zemlja ne može odreći ili ga derogirati, no push backovi su nekako stvorili atmosferu da ga više nikada nitko neće dobiti”.
Upozorio je da postoje ljudi koji su i drugim međunarodnim organizacijama, UNHCR-u, primjerice, kazali da su došli do Zagreba i zatražili azil i rečeno im je da idu u azil, no dovedeni su do granice i vraćeni natrag – to je taj push back. Riječ je često o tome da imate riječ izbjeglice protiv riječi policije, ali baš zato trebamo intenzivno pojačati nadzor nad policijom kako bismo znali što se događa, istaknuo je Bosanac.
Pritom je posebno skrenuo pažnju na to da kako ne bi došlo do generalizacije, imaju također i iskustva i svjedočanstva izbjeglica koji su prezadovoljni hrvatskim policajcima koji poštuju proceduru. Očito, postoje dvostruka mjerila, dodao je, a upitan je li riječ o politici ili samo nekim postupanjima odvratio. “Želim vjerovati da se u ovom trenutku radi o izdvojenim incidentima, ali trend rasta je prisutan i bojimo se da se ne pretvori u neizgovorenu politiku Hrvatske prema izbjeglicama”.
Postavite si pitanje kako uopće možete doći u EU danas ako ste iz Afganistana ili Pakistana, gdje ćete u Kabulu dočekati svoju vizu, porazno je i tragično da jedino preko azila možete doći u EU i to je pritisak na sustav azila i postoje oni koji ga ne zadovoljavaju, ali politika se svela na migracije kroz sustav azila, upozorio je Bosanac.
U međuvremenu, podsjetimo, oglasio se i MUP Srbije, koji je danima odbijao komentirati situaciju te su rekli da je došlo do kršenja procedure od strane hrvatske policije, odnosno da nije poštovala sporazum o readmisiji u slučaju prisilnog vraćanja obitelji.
Bosanac je pak još jednom upozorio na važnost građanskog nadzora nad radom policije, no njega nema već dugo, a kada će ga biti – kako kaže: “Samo nebo zna”. Već više od godinu dana nema građanskog nadzora nad radom policije, a gotovo godinu ni nad radom sigurnosnih službi, saborski odbori za sigurnost i ljudska prava to nekako ne stavljaju na dnevni red i kao da je palo u zaborav, upozorio je pri čemu je istaknuo da ne želi u teorije zavjere kada je riječ o tome zašto je tome tako. No vidim i slabu opoziciju u parlamentu kojoj bi trebalo biti u interesu da gura takve teme i nadam se da nema nekih skrivenih politika da se ukinu ti modeli nadzora, zaključio je Bosanac.
