Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj u čije je 5. i 6. razrede osnovne škole eksperimentalno uveden Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavna aktivnost s maksimalnim fondom od 35 sati godišnje, a odnedavno je riječki model preuzeo Sisak.
Evaluacija Građanskog odgoja i obrazovanje u školskoj godini 2016./2017 godini, koju je provela profesorica Filozofskog fakulteta Bojana Ćulum sa suradnicima, pokazala je da je uvođenje ove izvannastavne aktivnosti u riječke osnovne škole bilo u potpunosti opravdano.
Kao najvrednije se pokazalo da su učenici razvili spoznaju o važnosti poznavanja društvene zajednice, o toleranciji, zdravoj prehrani, spoznali su opasnosti društvenih mreža …
VEZANE VIJESTI
Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj u čije je 5. i 6. razrede osnovne škole eksperimentalno uveden Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavna aktivnost s maksimalnim fondom od 35 sati godišnje. Odnedavno je riječki model preuzeo Sisak, a gradonačelnik Vojko Obersnel najavio je da će udžbenik i nastavne materijale preuzeti Primorsko-goranska županija, Istarska županija i Čakovec.
“Više je nego jasno da smo s uvođenjem Građanskog odgoja napravili dobar potez. U ovoj pedagoškoj godini povećan je broj učenika koji slušaju tu izvannastavnu aktivnost. Na kraju školske godine još će se jednom provesti evaluacija na puno većem uzorku pa će biti još relevantnija. No, već i prva evaluacija je pokazala zadovoljstvo učenika, nastavnika i njihovih roditelja s ovim predmetom. Uvođenjem Građanskog odgoja digli smo prašinu i sada ima puno sredina koje žele koristiti naš model, a mi besplatno ustupamo udžbenik i nastavne materijale”, izjavio je gradonačelnik Obersnel za Novi list.
“Ta se izvannastavna aktivnost nastavlja provoditi i ove školske godine u 22 riječke osnovne škole te obuhvaća gotovo 400 učenika. Za potrebe provođenja izrađen je program i priručnik za učenike “Učenik građanin” koji uključuje društvenu, ljudsko-pravnu, političku, kulturalnu, gospodarsku ili ekonomsku i ekološku dimenziju.
Ciljevi uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja, među ostalim, su i poticanje mladih na veću uključenost u zajednici, omogućivanje mladima da budu aktivni i odgovorni članovi društva, poštivanje različitosti i promicanje ljudskih prava, veća svijest i zalaganje za teme i probleme održivog razvoja, primjena stečenih znanja i vještina u svakodnevnom životu te općenito demokratizacija društva, pojašnjavaju u Gradu Rijeci.
Dvije razine evaluacije
Profesorica Bojana Ćulum pojasnila je da je evaluacija eksperimentalne godine provedena kako bi se utvrdila uspješnost izrađenog i uvedenog programa te, sukladno rezultatima, pravovremeno uvele eventualne izmjene.
“Evaluacija je provedena na dvije razine, prva razina odnosi se na anketno ispitivanje početnog i završnog znanja, iskustva i vrijednosti kod učenika koji su odabrali pohađati Građanski odgoj i kod njihovih kolega iz razreda koji nisu. Provedeno je sveobuhvatno istraživanje koje je obuhvaćalo nekoliko skupina ispitanika – upisani učenici i neupisani učenici, provoditelji te roditelji upisanih i neupisanih učenika, kako bi se napravila detaljna komparacija te ustanovila potencijalna razlika u razmišljanjima, znanjima i stavovima. Za dobivanje rezultata korištena je kvalitativna i kvantitativna obrada podataka, a metode korištene prilikom ispitivanja su anketa i protokol intervjua. Kod upisanih učenika cilj je bio ispitati motive upisa te procijeniti zadovoljstvo ukupnim programom i provedbom dok je kod neupisanih učenika naglasak bio na prikupljanju podataka o razlozima nesudjelovanja.
Ispitivanje je pokazalo da su učenici koji pohađaju Građanski odgoj angažiraniji jer pohađaju i druge aktivnosti, a motivacija za ovu izvannastavnu aktivnost im je želja da nauče nešto novo, da budu bolji građani, da više sudjeluju u stvaranju boljeg društva. Ocijenili su da su im usvojeni sadržaji korisni. Naglasili su da žele veću satnicu i više terenske nastave.
Kao najvrednije se pokazalo to što su razvili spoznaju o važnosti poznavanja društvene zajednice, o toleranciji, zdravoj prehrani, spoznali su opasnosti društvenih mreža… Vidljive su i promjene u stavovima jer je prepoznata vrijednost uvažavanja drugih, dizanja praga tolerancije, povećan je interes za medije i za političke događaje”, navela je profesorica Ćulum, zaključivši odgovorom jednog od učenika koji je sažeo smisao ove izvannastavne aktivnosti: “Učimo kako biti odgovorni građani”, piše Novi list.
