U Regionalnoj temi emisije Novi dan u ponedjeljak je gost bio Jan Jilek, jedan od četiri Hrvata s popisa NEW EUROPE 100 Challangers. To je, naime, popis ljudi koji su ostvarili istaknute ciljeve na svojim područjima te bi trebali biti pokretači promjena u Srednjoj i Istočnoj Europi.
Kako ste dočno dospjeli na ovaj popis i o možete li nam objasniti o čemu se točno radi?
“Krenulo je od proučavanja načina kako da dođem do financija za vlastiti start up, počeo sam uspoređivati hrvatske uvjete s onima u svijetu i SAD-u, i te zaključke sam javno objavio. Jako puno ljudi je na to dobro reagiralo, i predložio sam što bi trebali promijeniti da promijenimo i situaciju start up-ova u Europi. To se na kraju prepoznalo.”
Vaš projekt se zove 1000startups EU, koji je njegov cilj?
“Cilj je okupiti dovoljno start up-ova u neku zajednicu, i pokušati napraviti pritisak na Europsku komisiju i Europski parlament da se donesu zakoni koji bi olakšali brži rast europskih poduzeća, kako bi se jednog dana mogli natjecati s Amerikom i Azijom, koje prednjače u tome.”
Koji su najveći problemi Hrvatske i EU po pitanju startupova?
“Jeste li znali za Google ili Facebook prije 15 gofina? Ne, ali su one danas i najpoznatije, i najviše zarađuju. Europa nema niti jednu firmu koja iz cijelog svijeta donosi novac u Europu. Tehnologija će se razvijati i novci će sve više odlaziti iz Europe, koja se nije spremna nositi s time.”
Koji su trenutno najzanimljiviji europski trendovi razvoja? U kojem smjeru ide Europa i tko su pak pokretači promjena?
“Nije stvar trendova, nego tržišta. Amerika je primjerice jedinstveno tržište, pa kada radite u Americi, radite za cijelu, a kada nešto radite u Europi, radite samo za jednu zemlju. Granice su nas štitile, a sada nas dovele do toga da nismo spremni za jedan globalni izlaz na tržište, kada krenemo s radom. Američke firme izlaze na veće tržište i omogućava im se jedan bolji pristup i brže širenje.”
Možemo li biti konkurentni, po pitanju startupova?
“Ima prilika. Mi imamo kvalitetnih ljudi i firmi koje znaju što treba napraviti.”
Imate tvrtku koja se zove DotMetrics, koja se bavi prikupljanjem informacija o posjećenosti web stranica u Hrvatskoj, ali širite se i na BiH I Srbiju. Koji su trendovi i razlike kod internet oglašavanja i posjećenosti između Hrvatske i zemalja u regiji?
“Mi smo praktički startali službeno tek ove godine, a već smo pokrili kompletno hrvatsko tržište, pa krećemo na BiH i Srbiju. Tamo smo počeli mjeriti najposjećenije stranice, i još smo na dva najtečaja – za Sloveniju i za Češku. Podatke dajemo agencijama koje dalje donose svoje poslovne odluke. Zanimljivo je da mobiteli polako prerastaju internet preko klasičnih desktop računala. Tri najveća sajta rade 80 posto prometa na internetu. Ima dakle dosta stvari koje su interesantne i kada ih povežete s demografskim podacima, dolazite do još zanimljivijih podataka. Big data to omogućava.”
Rekao je i da su svi u regiji u sličnoj situaciji, a da je možda u Sloveniji i RH mrvicu lakše. “Možda bih rekao da je u Bosni najteže.”
Kao jedan od najvećih problema u regiji vidi što se iz malog tržišta pokušava osvojiti veće tržište, umjesto obrnute situacije, u kojoj se treba ići na veliko tržište kako se bi se posao mogao širiti dalje.
Pogledajte cijelo gostovanje:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.