Antirodni pokret u Hrvatskoj

Igor Soban/PIXSELL

Hrvatski antirodni pokret dio je globalnog konzervativnog pokreta koji kroz aktivizam udruga civilnog društva i politički angažman konzervativnih i desnih političkih stranaka nastoji ograničiti i ukinuti seksualna i reproduktivna prava žena i LGBT osoba, piše znanstveni časopis.

To se tvrdi u članku “Osporavanje reproduktivnih prava žena pravnom mobilizacijom antirodnog pokreta u RH” autorica Antonije Petričušić i Danice Delić, objavljenom u znanstvenom časopisu “Revija za sociologiju”.

Rasadnik antirodnih ideja američki konzervativni pokret

Rasadnik tih ideja je američki konzervativni pokret, koji se protivi prekidu trudnoće, asistiranoj eutanaziji, ali i uvođenju tzv. rodne ideologije putem obrazovanja o seksualnosti, ističe se u članku.

Antirodni pokret u Hrvatskoj koristi tri vrste argumenata. Prvo, tvrdi da nastupa kao zaštitnik svjetonazora većine, drugo, diskreditira pravo na prekid trudnoće tako što to pravo prikazuje kao nasljeđe prethodnoga, socijalističkog sustava bivše Jugoslavije, i treće, ističe prijetnju “rodne ideologije”.

Argument predstavljanja većinskog svjetonazora i morala služi za opravdanje kolektivnih izvaninstitucionalnih javnih okupljanja poput “Hoda za život”, javnih molitvenih bdijenja pred javnim zdravstvenim ustanovama u kojima se rade prekidi trudnoće pod nazivom “40 dana za život” ili okupljanja muškaraca na trgovima diljem države koji, između ostalog, mole krunice za prestanak pobačaja.

Na tom planu, navodi se u članku, akteri antirodnog pokreta pokrenuli su postupak za ocjenu suglasnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece s Ustavom te su ranije pred Ustavnim sudom osporavali ustavnost uvođenja zdravstvenog odgoja.

Ustavni sud ih odbacio, ali usporavaju donošenje zakona

Ustavni je sud 2017. ocijenio taj zakon ustavnim te u svojoj ocjeni istaknuo kako je svako ograničenje odlučivanja žene u autonomnom samoostvarenju, pa tako i želi li iznijeti trudnoću do kraja, miješanje u njezino ustavno pravo na privatnost, jednakost, dostojanstvo i slobodu na samoodređenje.

No, kako zakon koji regulira pitanje prekida trudnoće nije donesen u roku koji je u svojoj odluci naznačio Ustavni sud, prostor za polemiziranje o reguliranju prekida trudnoće i prizivu savjesti nastavlja ne samo dijeliti političku zajednicu, nego i uskraćivati i otežavati (reproduktivno) samoodređenje žena i parova, kaže se u članku.

Djelovanje antirodnog pokreta u Hrvatskoj zasigurno je pridonijelo odugovlačenju zakonodavnog reguliranja prekida trudnoće, koje bi i uvažavalo autonomiju ženskog tijela i činjenicu da je reproduktivno zdravlje sastavni dio ljudskih prava žena.

Konačno, plašenjem javnosti zbog uvođenja “rodne ideologije” ne samo da nastoji ograničiti prava žena i LGBT osoba, nego osujećuje i borbu protiv rodno utemeljenog nasilja.

U toj borbi pripadnici antirodnog pokreta nastoje diskreditirati osobe i udruge civilnog društva koje se bave rodnim pitanjima, te nastoje na širokoj razini, uključujući i pravnu, napadati sve koji istražuju, predlažu ili donose zakonske odredbe i javne politike u korist ljudskih prava žena, ističe se u Reviji za sociologiju.

U nedostatku parlamentarne većine, antirodnom pokretu ne uspijeva zakonski propisati ograničenje prava žena, ali kao posljedica njegova djelovanja smanjen je broj javnih zdravstvenih ustanova u kojima je moguće obaviti prekid trudnoće, pa se dostupnost reproduktivnih prava i zdravlja u Hrvatskoj smanjila.

Europski konzervativci usvojili znanje od američkih

Pokret je izniknuo u SAD-u, naizgled okupljen zbog krize tradicionalne obitelji, koju svojim djelovanjem deklaratorno nastoji obnoviti i očuvati, a počiva na religijskim i nacionalističkim vrijednostima.

Društveni konzervativci u Europi “postali su sila koju treba uvažavati u Bruxellesu nakon što su usvojili znanje od američkih konzervativaca o tome kako organizirati online peticije i pokretati različite inicijative”.

Autorice se pozivaju na istraživanja koja kažu da je antirodni pokret od 2009. do 2018. godine dobio 707,2 milijuna američkih dolara od 54 organizacije, ponajprije od nevladinih organizacija, zaklada, vjerskih organizacija i političkih stranaka iz SAD-a, Ruske Federacije i Europe.

Najveća i najutjecajnija organizacija uključena u antirodnu i anti-LGBT politiku je Svjetski kongres obitelji (World Congress of Families), međunarodna mreža udruga, znanstvenika, političara i “ljudi dobre volje” iz više od 80 zemalja, nastala na tezi američkih i ruskih ideologa da su feminizam i homoseksualnost doveli do opadanja broja stanovnika i ubrzali krizu tradicionalne obitelji.

Osim u Hrvatskoj, antirodni pokreti na nacionalnoj razini primjetni su u Italiji, Francuskoj, Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Irskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Sjevernoj Makedoniji, Slovačkoj, Sloveniji i Španjolskoj.

Hrvatski akteri kao dio transnacionalnog društvenog pokreta

Najistaknutija udruga u Hrvatskoj, U ime obitelji, uspješno se pozicionirala kao novi politički i društveni akter kampanjom za pokretanje referendumskog izjašnjavanja kojim će se ustavno definirati brak kao zajednica između muškarca i žene, kaže se u članku.

Kampanju je podržala i Hrvatska biskupska konferencija, koja je i sama mobilizirala građane da iziđu na referendum koji je heteronormativnu definiciju braka uspješno učinio dijelom Ustava.

Ostale najeksponiranije konzervativne organizacije u Hrvatskoj su Vigilare, Centar za obnovu kulture, Glas roditelja za djecu, Život biraj, Centar za prirodno planiranje obitelji, Prolife.hr, Hrvatska za život (koja organizira molitvena bdijenja pred bolnicama nazvana “40 dana za život”, a unutar koje djeluje i projekt “Muževni budite”, koji organizira okupljanja muškaraca koji kleče i mole krunicu na gradskim trgovima diljem zemlje zagovarajući, između ostalog, zabranu prekida trudnoće) itd.

Autorice tvrde da te aktivnosti nisu autohtoni izraz djelovanja hrvatskoga civilnog društva, nego dio transnacionalnog društvenog pokreta. Primjerice, udruga Vigilare je nacionalni ogranak transnacionalne konzervativne katoličke laičke organizacije pod nazivom Tradition, Family and Property (TFP) te blisko surađuje s pripadnicima TFP-a iz Poljske, nazvanim Ordo Iuris.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.