'Liberalna demokracija, jedinstvena smjesa individualnih prava i volje naroda koja je dugo karakterizirala većinu vlada u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi, počinje pucati po šavovima. Svjedočimo nastanku neliberalne demokracije, ili demokracije bez prava, i nedemokratskog liberalizma, ili prava bez demokracije', piše Yascha Mounk, harvardski politolog u svojoj knjizi "Narod protiv demokracije". I dok Mounk više govori o SAD-u, nedemokratske preferencije vladajućih elita nisu nepoznate ni u Europi u kojoj ne nedostaje primjera u kojima je demokratski sustav postao igraonica jedne političke elite povezane s bogatašima i tehnokratima, kojoj sklonost isključivanja građana iz važnih područja odlučivanja postaje sve veća.
Jedna od teza Mounkove knjige je da su politički sustavi u Zapadnim demokracijama nakon Drugog svjetskog rata živjele u uvjerenju da se dominantni sustav liberalne demokracije neće promijeniti, da će ga prihvatiti sve veći broj zemalja, i da će jednom kada ga narod izabere, taj sustav biti stabilan, trajan, pravedan i ekonomski učinkovit. No, kao što možemo vidjeti na mnogim primjerima u posljednjih 10-15 godina sustav liberalne demokracije kojoj su mnoge države težila kao najmanje nepravednom sustavu vladanja polako se urušava, dijelom jer stavovi građana nisu više liberalni, a još većim dijelom jer preferencije vladajućih elita sve češće postaju nedemokratske, piše Mounk i kaže kako svjedočimo nastanku “neliberalne demokracije, ili demokracije bez prava, i nedemokratskog liberalizma, ili prava bez demokracije.“
“Građani imaju osjećaj da ne drže konce u rukama”
Stjepan Bartulica iz Domovinskog pokreta kaže da otuđenost političke klase od običnih ljudi – raste.
“Moj dojam je općenito da građani imaju sve više taj osjećaj da ne drže konce u rukama i bez obzira kako glasovali ove bitne stvari ostaju iste. Ovi vladajući, kad se uzme u obzir koliko se o nama odlučuje u Bruxellesu i u nadnacionalnim institucijama, onda to otuđenje postaje još veće. Ta otuđenost političke klase od običnih ljudi raste. To jest jedan razlog zašto je liberalna demokracija kao model dovedena u pitanje i uistinu se s pravom postavlja pitanje može li ona i dalje na ovaj način funkcionirati”.
Pokušava li HDZ sve više moći prenijeti sa Sabora i Ureda predsjednika na Banske dvore?
“Trodioba vlasti iznimno je ugrožena”
Katica Glamuzina iz Socijaldemokrata smatra da pokušava. Uvjerena je i da je samo koncept trodiobe vlasti iznimno ugrožen i da će bit “dok god našom zemljom vlada stranaka koja se oglušuje o rješenja Ustavnog suda i koja svojoj vladi dodjeljuje ovlasti iz djelokruga Sabora. Upozorava kako izostaje i bilo kakva suradnja s ostalim stranka u višestranačkom sustavu. Smatra da omalovažavanjem višestranačja i obezvrjeđivanje djelovanja Sabora se “doslovce silom većinom omalovažava se i nezavisnost koju je Hrvatska izborila u ratu.
“Hrvatskoj je nužno potrebna stvarna demokracija, socijalna demokracija, kao sustav koji teži prosperitetu cijelog društva, a ne samo pojedinca, sustav koji će biti realni odraz volje naroda. Nama ne treba autokrat na čelu države kakav bi Plenković htio biti”, kaže saborska zastupnica i ističe kako nije sigurna shvaća li hrvatsko društvo da nas HDZ, malo po malo, vraća na feudalne postavke.
Podsjetila je da je izlaznost na posljednjim izborima je bila rekordno niska te kaže kako razumije da su ljudi zasićeni političarima, ali pita se “jesmo li zaista tako duboko zapeli u stocholmskom sindromu da mislimo da ne zaslužujemo bolje od ovog”. “Moramo bolje birati za našu zemlju, iako i oporbene stranke imaju svojih mana, naravno da imaju, ali jesu li uistinu lošije od HDZ-a?”.
Nedavno je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman za Večernji list izjavio da bi ustavnim promjenama koje su u proceduri trebalo reformirati i ustavne ovlasti predsjednika RH i Vlade, koje bi povećale ovlasti Vlade u području vanjske politike.
No, dok se zastupnici u Hrvatskom saboru biraju s lista skrojenih u središnjicama stranaka, uz dopuštenje predsjednika stranke, kojeg onda u slučaju pobjede biraju na čelo vlade, preuzimanjem ovlasti s predsjednika Republike u ovlastima vanjskih poslova koncentriralo bi još više moći u rukama jednog ili nekolicine pripadnika političke elite.
Podsjetimo, HDZ se trenutno na vlasti održava i glasovima zastupnika protiv kojih se vode kazneni procesi zbog sumnji na poticanje počinjenje kaznenog djela.
Bartulica kaže kako je privrženiji modelu poput američkog u kojem su izabrani političari vjerni svojim biračima a ne nekakvom stranačkom vodstvu.
“Način na koji se biraju zastupnici u Saboru potiče funkcioniranje sustava u kojem svi žele biti u dobrim odnosima sa šefom stranke jer njemu ili njoj duguju mandat, a to se onda reflektira na rad zastupnika, jer više je na snazi stranačka disciplina umjesto volje birača”.
Smatra da se to treba promijeniti u Hrvatskoj i dok je tako imat ćemo unutarstranačke obračune gdje se određeni pojedinci povremeno bune protiv vodstva i slično.
“Izvršna vlast Sabor je pretvorila u dekor”
Katica Glamuzina kaže kako je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman karikaturni vizualni simbol apsurdnog stanja u načinu vladanja Hrvatskom.
Smatra kako predsjednik ionako ima više-manje protokoralnu funkciju te da je jedini problem u svemu tome dostojno obnašanje funkcije predsjednika Republike. “Taj problem dostojnog obnašanja predsjedničke funkcije imamo već osam godina i nije se previše odrazilo na suštinske izazove koje imamo. ‘Pripetavanje’ između dva brda je samo folklor”, smatra Glamuzina i napominje: ” Pravi, ozbiljan problem je taj što nismo ostvarili puni parlamentarizam”.
“Parlamentarizam je diskreditiran od strane izvršne vlasti koje je Sabor pretvorila u svoj dekor. Rušenje institucije koja bi trebala predstavljati vrhovnu zakonodavnu vlast i izražavati suverenitet građana u svakodnevnom životu”, smatra Glamuzina. Smatra kako je nužno potrebno mijenjati izborne jedinice kako bi glas svakog građanina vrijedio jednako. “Trenutni sastav Sabora posljedica je političkog inžinjeringa i ne odražava volju građana”, tvrdi i kaže, iako i sama misli da na to naše društvo još nije spremno, da u malim zemljama nije organizacijski problem uvesti sustav direktne demokracije kao u Švicarskoj.
“Jedan segment izvršne vlasti grabi sve više moći za sebe”
Profesorica na Sveučilištu VERN’ Mirela Holy kaže kako se treba bojati većih ovlasti vlade bez obzira na to što smo mi po Ustavu parlamentarna demokracija.
“Svi smo svjesni toga da Sabor nije “šef” u Hrvatskoj, već je šef u Hrvatskoj jedan segment izvršne vlasti, a to je Vlada RH. U tom smislu mi bi trebali pronaći određene mehanizme s kojima bi balansirali taj raspored moći između različitih elemenata zakonodavne i izvršne vlasti, a ne da jedan segment izvršne vlasti sve više grabi moći za sebe”, rekla je.
Podsjeća i na to da moć ministara proizlazi iz premijera odnosno, povjerenja kojeg premijer ima u pojedinog ministra što ‘već sada izaziva jako velike probleme jer mi imamo koncentriranu ukupnu moć u političkom smislu u rukama jedne osobe a to je premijer’.
S obzirom na takav način vladanja, premijer je tu kad treba preuzeti zasluge, a kad treba podijeliti odgovornost onda su tu niže rangirani igrači.
Podsjetimo, Ustavni sud nedavno je zastupnicima u Hrvatskom saboru zaprijetio kako će sljedeće izbore, ako se ne donese novi zakon o izbor zastupnika u Sabor, a koji će za razliku od dosadašnjeg, uskladiti odstupanja u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama, proglasiti nelegalnim. Time bi Ustavni su izazvao konstitucionalnu krizu u kojoj bi kao akteri vlasti ostali samo trenutna Vlada RH, ali koja bi morala za sve odluke tražiti supotpis predsjednika Republike, što u ovoj situaciji političkog sukoba dva brda, za građane, nije dobra opcija.
Mogu li ucjene i prijetnje ishoditi promjenu Ustava?
A može li premijer, iskoristiti upravo tu situaciju i/ili unutarstranačke probleme ili malu podršku u anketama nekim manjim strankama kako bi ih privolio na suradnju i promjenu ovlasti predsjedniku, Holy kaže kako nije baš sigurna da će ih premijer uspjeti nagovoriti na takvo nešto.
“Premijer je bio u jako velikom obilasku klubova vezano za obuku ukrajinske vojske, i onda su bile različite prijetnje na stolu, poput prijevremenih izbora, koji bi neke stranke ostavile bez mandata u Saboru, a naravno da ljudi jako često gledaju svoje vlastite interese i svoju egzistenciju, pa ipak nije uspio u svom naumu, a pogotovo kada bi fokus javnosti bio, ja bi rekla i puno veći na tome. Da bi se promijenile izborne jedinice nije potrebno mijenjati Ustav Republike Hrvatske. To se može riješiti već sada jer nigdje ne piše u Ustavu da u svakoj izbornoj jedinici mora biti 14 zastupnika. Dakle, broj zastupnika u svakoj izbornoj jedinici se može modificirati bez promjene ustava. Naravno, ovisno o broju birača koji se nalaze u toj izbornoj jedinici”, rekla je Holy i podsjetila da u Ustavu piše da Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika i istaknula: “Zbog tog razloga nema apsolutno nikakve potrebe da se mijenja Ustav”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE VIŠE
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare