Brojni su propisi, zakoni i pravilnici kojima se daju prava i povlastice osobama s invaliditetom, no mnogima ona nisu poznata. Ne postoji općenit odgovor o tome koja su točno prava invalida rada jer ona ovise o mnogim detaljima i uvjetima.

Također, svaka zemlja Europske unije ima drugačiji način izračuna beneficija za invalidnost. Prema hrvatskom Zakonu, invaliditet je trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi osobe. Odnosi se na sposobnosti u obliku složenih aktivnosti i ponašanja koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života. Invalid rada je osoba koja je na osnovi smanjenja uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju.

Invalidnost je mnogo rašireniji problem no što se to obično misli. Podaci pokazuju da od deset stanovnika svake zemlje je barem jedan u izvjesnoj mjeri invalid. Da bi se stvorile preventivne mjere i donosio program za osobe s invaliditetom potrebno je raspolagati podacima. Podatke nam tako donosi Registar o osobama s invaliditetom koji pokazuje da u 2021. godini u Hrvatskoj živi 586.153 osoba s invaliditetom. Od navedenog broja je 57 posto njih muškog spola, 43 posto ženskog te ukupno čine oko 14,4 posto hrvatskog stanovništva.

Invalidi rada mogu ostvariti prava na osnovu invaliditeta, a u nastavku donosimo kako se ta prava dobivaju te o kojim je točno pravima invalida rada riječ.

Tko su invalidi rada?

Osobe s invaliditetom ili invalidi rada su osobe kod kojih postoji oštećenje koje uzrokuje smanjenju radnu sposobnost na najmanje 12 mjeseci. U Hrvatskoj u 2021. godini najveći broj osoba s invaliditetom, njih 45 posto je u radno-aktivnoj dobi (od 20-64 godina), a 44 posto njih je u dobnoj skupini 65+.

Najčešće vrste oštećenja su višestruka oštećenja, oštećenja lokomotornog sustava te oštećenja drugih organa. Postotak osoba sa stopostotnim oštećenjem u Hrvatskoj je oko 6 posto od ukupnog broja osoba s invaliditetom. Stoga su izvedene kategorije invalidnosti vezane uz radne sposobnosti:

• 1. kategorija – osiguranici potpuno nesposobni za obavljanje svog posla i drugog odgovarajućeg posla, koji se profesionalnom rehabilitacijom ne mogu osposobiti za obavljanje takvog posla
• 2. kategorija – osiguranici samo djelomično sposobni za obavljanje svoga ili drugoga odgovarajućeg posla, koji se profesionalnom rehabilitacijom ne mogu osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom odgovarajućem poslu
• 3. kategorija – osiguranici potpuno nesposobni ili samo djelomično sposobni za obavljanje svoga posla, a koji su sposobni za rad s punim radnim vremenom na drugom odgovarajućem poslu ili se profesionalnom rehabilitacijom mogu osposobiti za takav rad

Zakon je zbog točnijeg definiranja invalidnosti u pojedinim slučajevima unio pojmove „svoj posao“, “drugi odgovarajući posao” i “preostale radne sposobnosti. “Svoj posao” je po definiranju Zakona posao na radnom mjestu koji je osoba radila neposredno prije nastanka invalidnosti, a preostala sposobnost za njegovo obavljanje postoji ako osiguranik isti posao može raditi najmanje s polovicom redovitoga radnog vremena. “Drugi odgovarajući posao” je posao koji invalid rada može obavljati određeno radno vrijeme, u skladu prema preostaloj radnoj sposobnosti i s radnim naporom koji ne pogoršava stanje njegove invalidnosti. “Preostala radna sposobnost” postoji ako se taj posao može obavljati najmanje s polovicom redovitoga radnog vremena.

Invalidi rada i njihova prava

Invalidi rada imaju određene povlastice i prava koja mnogim osobama s oštećenjima nisu poznata. Prava invalida rada ovise o nekoliko detalja: Pravnom statusu pojedine invalidne osobe, utvrđenom stupnju invalidnosti, vrsti invalidnosti, imovinskom stanju i prihodima te mjestu stanovanja.

Invalidi rada svoja prava mogu koristiti uz predočenje posebne invalidske iskaznice o članstvu Udruzi invalida rada. Temeljem članstva u temeljnoj udruzi invalida postaje se i članom Hrvatskog saveza udruga invalida koja okuplja 36 temeljnih udruga na području Hrvatske.

U nastavku donosimo prava invalida rada koja mogu varirati te ovise o nekoliko različitih faktora. Također, pojedina prava se mogu ostvarivati na razini države uz predočenje iskaznice, dok se neka mogu ostvarivati samo na razini lokalne samouprave.

Povlastice na osnovi članstva su:

• popust ili oslobođenje na telefonsku, radio i televizijsku pretplatu
• povlastice u gradskom i lokalnom prometu
• članske pogodnosti u HAK-u
• savjetovalište i besplatna pravna pomoć

Povlastice na osnovi mobilnosti su:

• oslobođenje od plaćanja carine za uvoz osobnog automobila za osobe s invaliditetom te predmeta za potrebe osoba s invaliditetom
• smanjena godišnja naknada za ceste pri registraciji osobnog automobila
• cestarina za uporabu autocesta i objekata s naplatom
• oznaka pristupačnosti
• parkiranje na posebno označenim mjestima
• smanjen godišnji porez na osobni automobil
• povlastice u unutarnjem putničkom prometu

Druge povlastice i prava invalida rada:

• naknada za tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto ako je nastalo kao posljedica nesreće na poslu ili profesionalne bolesti
• oslobođenje participacije kod zdravstvene zaštite
• pravo na ortopedska i druga pomagala te na popravak i rezervne dijelove
• pravo na bolničko liječenje i rehabilitaciju u kući
• pomoć za podmirenje troškova stanovanja – jednokratna pomoć za slučajeve rođenja, bolesti, smrti, elementarnih nepogoda itd.
• pojačana zaštita od otkaza invalidu rada
• pravo na doplatak za invalidnu djecu s težim oštećenjima neovisno o prihodima
• besplatni posjeti određenim kazalištima, muzejima i priredbama

Naknade za invalide rada

Temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju invalidnost postoji kada kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad. Odnosno, odnosi se na to kad se radna sposobnost trajno smanji za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti.

Postojanje invaliditeta utvrđuju ovlašteni vještaci u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a u sustavu socijalne skrbi prvostupanjska tijela vještačenja u centrima za socijalnu skrb.

Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojeg je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30%, a nastanak je posljedice ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju, kao i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima se može pronaći u Zakonu o listi profesionalnih bolesti. Vrsta i postoci tjelesnih oštećenja mogu se pronaći u Zakonu o listi tjelesnih oštećenja.

U slučaju invalidnosti i tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu osiguranim osobama se smatraju osobe koje su ozlijeđene na teritoriju Republike Hrvatske sudjelujući u obrani ili spašavanju od elementarnih nepogoda te članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Invalidska mirovina

Uvjeti za ostvarivanje invalidske mirovine su djelomičan ili potpun gubitak radne sposobnosti te uvjet staža. Iznos mirovine za invalide rada ovisi o izračunu naknade. Iznosi mirovine za invalide određuju se prema postotku tjelesnog oštećenja čiju osnovicu utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Osnovica mirovinske naknade za invalide je 1.172,12 kn. Kod izračuna postoje istaknute posebnosti.

Kod invalida rada koji su radili skraćeno radno vrijeme u slučaju kada je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada, za ispunjenje uvjeta staža se razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom. Na ovaj način su izjednačeni s osiguranicima koji rade puno radno vrijeme, a iznos mirovine se određuje prema navršenom mirovinskom stažu, a ne prema razdoblju provedenom u zaposlenju s nepunim radnim vremenom.

Pravo invalida rada za mirovinu ne stječe se u slučaju kada se utvrdi da se osoba može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.

Privremena invalidska mirovina može se stječi kada se invalid rada rehabilitacijom osposobio za druge poslove, no nakon iste je bio dugotrajno nezaposlen. Ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu pokreće doktor medicine na zahtjev stranke.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram