Od početka ruske agresije na susjednu Ukrajinu u veljači 2022. godine potpuno je uzdrmana geopolitička situacija u svijetu. Nakon toga su izbili i sukobi u Nagorno-Karabahu, a posljednji gledamo na Bliskom istoku gdje Izrael provodi ofenzivnu kopnenu operaciju u pojasu Gaze, što je odmazda za brutalni napad Hamasovih militanata.
No, to nisu jedine točke žarišta u ovom trenutku. Gdje se sve u svijetu trenutno vode ratovi i drugi sukobi pročitajte OVDJE. Uzimajući u obzir bliske odnose srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika s Rusijom, a potom i propalestinske prosvjede na Balkanu i strah od novog priljeva migranata, ponovno se aktualizirala priča o Balkanu kao buretu baruta. Mogu li se ovi sukobi preliti na regiju i što ili tko bi mogao biti “šibica” koja bi mogla rasplamsati već postojeće tenzije na Balkanu, za N1 je analizirao vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
On smatra da sada nema mogućnosti za izbijanje sukoba na Balkanu. “Mislim da nemamo tu bojazan u ovom trenutku. Ne postoji volja, spremnost da netko napravi ozbiljan sukob i mislim da možemo zahvaliti oklnostima i trenutku. Ne trebamo sada brinuti o mogućnosti nekog ratnog sukoba na Balkanu. Za to nema uvjeta.”
Hrvatsku čeka superizborna godina, a na glasanje će uskoro i građani Srbiji pa bi jedna od izbornih tema mogao biti i sukob na Bliskom istoku. Podsjetimo, hrvatski premijer Andrej Plenković više je puta obuku ukrajinskih vojnika koristio protiv opozicije. No, kada je u pitanju ovaj sukob na Bliskom istoku, Avdagić smatra da će svi akteri biti daleko oprezniji. “Priča na Bliskom istoku je jako emotivna i ne čini mi se da je netko zainteresiran za otvaranje te teme.”
Hrvatska se ljevica po tom pitanju najviše fokusirala na glasovanje protiv rezolucije UN-a. “Kod nas ljevica nije pristrano uz Palestinu, naša lijeva strana politike, SDP i Možemo! nisu na taj način pristali uz ostatak europske ljevice i ne funckionira na taj način. Naša politika se svodi u ovom trenutku na glasanje protiv nekih tema, tako funkcioniramo od početka političke demokracije i sve se svodi na to hoće li netko glasati protiv HDZ-a ili ne. Mi smo nekako specifični u europskim okvirima”, navodi Avdagić.
No, puno više bure u javnosti je izazvala rasprava o mogućem novom valu migranta, što je također jedna od mogućih posljedica ovog sukoba. Dio hrvatskih oporbenih političara u ranijim mjesecima bio je prilično angažiran po tom pitanju pa su tako primjerice Mostovi zastupnici zazivali vojsku na granici.
“Trebamo biti svjesni toga da većina javnosti ne reagira na to, ne osjećaju tu prijetnju ili opasnost. To treba ponavljati: većina građana Hrvatske ne osjeća tu prijetnju. No, da smo realno u toj razini – da. To nije glavna politička tema, ali je prisutna. Jedan dio političkih aktera u Hrvatskoj se time bavi i pozivaju vojsku, ali na to moramo odgovarati svi mi koji imamo neki glas u javnosti i reći da to apsolutno nema smisla. Što može vojska na granici napraviti drugačije od policije? Hrvatska ima velik broj policajaca koji obavljaju svoju dužnost prikladno. Što bi se promijenilo dolaskom vojske na granicu? Ništa. Razmišlja li itko što znači pucati na druge ljude, ne možete pucati tek tako na bilo koga, to ne može ni policija bez legalnog razloga. To su stvari koje se svode na politički populizam”, ističe Avdagić.
Je li ugrožena regionalna stabilnost?
Osim straha od nove migrantske krize, tu su i sve glasnije secesionističke izjave Milorada Dodika, a posljednjih mjeseci pojačane su i tenzije između Kosova i Srbije. Dodajmo još tome i izajve o navodnim kampovima za obuku paravnojnih postrojbi u BiH. Uzimajući sve te čimbenike u obzir, možemo li govoriti o uzdrmanoj regionalnoj stabilnosti?
“Suprotno svemu što se govori i piše, ne smatram da smo u nekoj velikoj regionalnoj krizi. Ove stvari o kojim se priča su zapravo samo stvari o kojima se priča. Kao što smo vidjeli, od tih kampova ne vidimo ništa. Napravio bih tu paralelu s užasnim i tragičnim ratovima koji su obilježili raspad bivše Jugoslavije. Jedna od ključnih stvari koje su politički akteri u to vrijeme radili je privlačenje pažnje. Nažalost, čini mi se da se to nastavlja. Svi žele privlačiti pažnju bez stvarnih mogućnosti, povoda i realne situacije. Možemo reći da je Milorad Dodik definitivno slizan s ruskom ideološkom i imperijalističkom pričom. Međutim, ako ćete govoriti da postoje određeni kampovi, ako ste to već izjavili, onda dajte dokaze. Ako toga nema, nemojte to govoriti. Kao ona priča – ide vuk, ide vuk, a vuka nema, a na kraju kad vuk i dođe, što onda, nitko vam više neće vjerovati. Stvari su jednostavne – moramo se obratiti prema prijetnjama koje jesu stvarne i problematične, a ne treba dizati tenzije gdje ih nema”, kazao je Avdagić pa pojasnio što smatra stvarnim prijetnjama:
“Stvarna prijetnja jest ono što čini Milorad Dodik i o tome se mora pričati. Ako netko priča o kampovima koje ne može dokazati, otišao je korak predaleko. Ali, ono što govori Dodik jest problematično.”
Što Dodik doista može napraviti? “To je pitanje od milijun ili milijardu dolara … On je bio prilično racionalan cijelu svoju političku karijeru. Je li sad otišao malo predaleko ili ne, to je jako teško pitanje i za mene osobno. Kroz nekoliko godina unazad sam često govorio da ne vidim realnu prijetnju od onog što on govori. Međutim, u ovom trenutku, u ovoj konstalaciji u kojoj se nalazi cijela Europa, ovo je postalo prijeteće ne zato što je otišao puno dalje nego što se od njega očekivalo nego zato što smo mi u jednom momentu koji je jako problematičan. Zapadni svijet, Europa je u jednoj problematičnoj situaciji i one stvari koje bi prije godinu dana bile manje problematične, sada su daleko više problematične. Ne možemo govoriti o tome da se retorika Milorada Dodika promijenila, ona je ostala identična, nego smo mi u trentuku koji je puno problematičniji nego što je bio prije dvije, tri ili četiri godine i to je ključni problem u ovoj situaciji. Svi moramo biti daleko oprezniji i moramo biti svjesni da je mir jako krhak i da je mogućnost sukoba relativno jako blizu, bilo kojeg, a to nikome ne odgovara ili ne bi trebalo odgovarati. Dodik nije dobar sugovornik za većinu Zapada, za Amerikance je gotovo neprihvatljiv i to je ono što komplicira situaciju.”
Iako Dodik nema podrške sa Zapada, ona mu pristiže s istoka, ponajviše iz Srbije. No, smatra da u tome ne leži opasnost. “Srbija nema kapaciteta u ovom trenutku za ulazak u bilo kakve ratne aktivnosti i nadam se da je to svima jasno, prije svega svima u Srbiji. Hrvatska je tu prije svega promatrač i zainteresirana strana, pogotovo što se tiče BiH. Što se tiče same BiH, tu je jedini moment gdje leži mogućnost komplikacije stvari. Nitko tamo od aktera ne može sebi dozvoliti raspadanje države koja je međunarodni protektorat i koja je prošla jedan težak sukob.”
“Vučić i Dodik će igrati po crvenoj liniji”
Naglašava da je trenutno vrlo nerealno pokretanje bilo kakvog sukoba u BiH. “Međutim, to što je nešto nerealno, ne znači da se ne može dogoditi. Može li nešto biti isforsirano izvana? Da, može, ali postoji li unutar BiH ta želja? Mislim da ne, tamo nema nitko spreman niti voljan za bilo kakve sukobe. No, nalazimo se u trenutku koji je promijenio sve. Od ruske agresije na Ukrajinu, svijet se daleko promijenio. Postoje li inicijacije u Kremlju da se sukobi šire? Apsolutno sam siguran u to.”
Na to je upozorio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. “Obratite pozornost na Balkan. Vjerujte mi, dobivamo informacije. Rusija ima dugoročni plan: Bliski istok, sljedeća distrakcija biti će Balkan”, poručio je Zelenski prošli mjesec. Avdagić smatra da to jeste želja Kremlja, no pitanje je može li to doista izvesti.
“Želi li to Kremlj? Sigurno. Može li to Kremlj izvesti? To je posve druga priča. Nisam siguran da je Milorad Dodik samoubojica, a možemo to proširiti i na Aleksandra Vučića. Oni nisu samoubojice. Oni žele politički opstanak i to je realnost. No, oni će igrati po nekoj crvenoj liniji, ali ne znam imaju li ikakvu volju prijeći tu crvenu liniju jer to bi bilo političko samoubojstvo. Bi li to izazvalo reakciju Zapada, možda dolazak vojnih snaga Zapada na Balkan? Da, moralo bi na kraju. Bi li to Rusija prikazala kao ‘vi ste se upetljali tamo, naše saveznike ste ranili, zaustavili, napali’? To je sve moguće i vrlo vjerojatno da možemo razmišljati o priči u kojoj Zapad ne bi imao druge opcije nego intervenirati u BiH. Međutim, to bi značilo političko, državničko samoubojstvo Milorada Dodika i Aleksandra Vučića. Jesu li to ljudi koji su spremni takvo nešto učiniti? Ja mislim da ne. Vidjeli smo onu kratku epizodu na Kosovu i zapravo to je to. Ne vidim mogućnost nečeg većeg i opasnijeg u ovom trenutku od onoga što smo vidjeli na Kosovu”, zaključuje Avdagić za N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
