Nedavno je objavljeno da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kreće u bitku protiv "lažnih osiguranika". U pripremi su zakonske izmjene kojima će se, nakon 20 godina od ukidanja, vratiti odredba po kojoj nezaposlena osoba ima pravo na zdravstveno osiguranje samo ako je prijavljena na burzu.

Glasnogovornik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Nenad Korkut rekao je u HRT-ovu da je zakonom omogućeno da se onaj tko izgubi način osiguranja može direktno javiti HZZO-u, bez prethodnog javljanja na zavod za zapošljavanje. Kaže da je velik nesrazmjer osoba koje traže posao i onih koji su u HZZO-u prijavljeni kao nezaposleni, kao i da to nisu sve ljudi koji su otišli van, ali ima puno nezaposlenih koji rade po nekoj drugoj osnovi.

Kaže i da je velik broj ljudi koji ne uplaćuju, a koriste povlastice zdravstvenog osiguranja. Smatra da se zakonom to treba bolje regulirati.

Upitan što je s onima koji su otišli u inozemstvo, a koriste zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, Korkut je rekao da su se oni bili dužni odjaviti u Hrvatskoj.

“Za neke koji su se, naprimjer, zaposlili u Njemačkoj, dobijemo od te države informaciju da su tamo zaposleni i upit jesu li zdravstveno osigurani. Problem je s ljudima u Irskoj gdje poslodavac nije dužan plaćati zdravstveno osiguranje”, rekao je Korkut.

“Među 300.000 osiguranika sigurno je onih koji više nisu ovdje, ali ima i onih koji su ovdje i koji će, po novom zakonu, morati izabrati način na koji će se osigurati”, kazao je i naglasio da zdravstveno osiguranje nitko neće izgubiti. Istaknuo je i da mu je žao što se radi panika oko toga.

“U HZZO-u ne volimo izraz “lažna bolovanja”, možda je bolje reći “neopravdana bolovanja”, kako se ne bi podrazumijevalo neko kriminalno djelo. Često su bolovanja neosnovano duga i medicinski više nisu indicirana. Kuburimo s time niz godina, a covid je to stavio u prvi plan, rekao je Korkut i pojasnio da se s dijagnozom covida ide na bolovanje kao i s bilo kojom drugom dijagnozom. No, ako je netko u samoizolaciji zbog kontakta, a nije bolestan, to plaća direktno HZZO. Rekao je i da su troškovi zbog izolacije zbog covida za HZZO bili 234 milijuna kuna do sada”, rekao je.

Sveukupni troškovi vezani za covid za HZZO su bili oko 4 milijarde kuna

“Na testiranja nam je otišlo oko 1,5 milijardi kuna, na akutna liječenja isto 1,5 milijardi, a cjepiva smo platili oko 610 milijuna kuna. Tu su i lijekovi koje smo naručivali za Kliniku “Fran Mihaljević””, rekao je Korkut.

Upitan je i hoće li se povećati kontrole bolovanja.

“Naši kontrolori obilaze liječnike opće prakse redovito, svaka dva do tri tjedna, a izvanredno ako poslodavac sumnja u određeno bolovanje. Sada nam je aktualniji sustav ‘Zovi doktora’ i HZZO je samo želio pomoći osiguranicima da dođu u kontakt sa svojim liječnicima jer to zna biti jako frustrirajuće. Putem tog sustava samo povratnu informaciju prosljeđujemo doktorima opće prakse, rijetko je bilo neugodnih situacija – oko 30-ak”, rekao je Korkut, koji je otkrio i zbog čega Hrvati najčešće idu na bolovanje.

“I dalje su dijagnoze na lokomotornom sustavu najčešće. Tu su i sezonske bolesti, prehlade, gripe, covid. Na vrhu su i onkološki bolesnici, kao i duševne bolesti”, odgovorio je Korkut za HRT.

Što se tiče broja pada zaraženih od koronavirusa rekao je da bi volio da je to tako, ali da treba još vidjeti i da se u svakom slučaju treba cijepiti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.