Danas je Međunarodni dan žena. Svake godine od 1977. kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala zemlje članice da današnji dan proglase praznikom ženskih prava i svjetskog mira, obilježava se borba žena za njihovu ravnopravnost.
Pokreti za politička, ekonomska i društvena prava žena te rodnu ravnopravnost počeli su se razvijati sredinom 19. stoljeća. Isprva su ti sufražetski pokreti nastojali izboriti ženama biračko pravo, odnosno pravo na ravnopravan politički život s muškarcima.
To je najprije uspjelo u Novome Zelandu gdje su žene stekle pravo glasa 1893. godine.
Do samog Međunarodnog dana žena dovelo je nekoliko događaja. Prvi u nizu bio je prosvjed tekstilnih radnica u New Yorku 8. ožujka 1857. godine. One su se pobunile zbog loših uvjeta rada i malih plaća, a njihov prosvjed rastjerala je policija.
Borba za ravnopravnost i pravo glasa
Kasnijih godina sporadično su se toga datuma održavali prosvjedi, a najčuveniji se zbio 1909. godine kada je petnaestak tisuća žena marširalo New Yorkom pod sloganom “Kruh i ruže” zahtijevajući bolje plaće, kraće radno vrijeme i pravo glasa.
Godinu dana kasnije, u SAD-u je obilježen prvi dan žena donošenjem deklaracije koju je sastavila Socijalistička partija Amerike. Na inicijativu aktivistice za radnička prava Therese Malkiel dogovoreno je da se dan žena ubuduće obilježava zadnje nedjelje u veljači.
Godine 1910. u Kopenhagenu je održana prva Međunarodna ženska konferencija u organizaciji Socijalističke Internacionale. Okupljene predstavnice 17 zemalja okupile su se s dva motiva: boriti se za ravnopravnost spolova i ženskih prava te promicati opće pravo glasa za žene. Ondje je na zahtjev njemačke političarke, socijalistkinje Clare Zetkin, 8. ožujka proglašen Međunarodnim danom žena.
Praznik revitaliziran 1970-ih
Sljedećih godina Međunarodni dan žena počeo se slaviti diljem Europe i u Sjedinjenim Američkim Državama. U carskoj Rusiji mnoge žene su 23. veljače 1917. godine (prema gregorijanskom kalendaru to je bio 8. ožujka) sudjelovale u prosvjedima protiv Prvog svjetskog rata.
Tridesetih godina prošloga stoljeća na Zapadu je zamrlo obilježavanje tog dana jer se povezivao s komunističkim pokretom.
S drugim valom feminizma 1960-ih godina revitalizirana je proslava Dana žena, a 1975. su Ujedinjeni narodi tu godinu proglasili Međunarodnom godinom žena.
Učinjeno jako puno, ali još nedovoljno
Dvije godine kasnije, Opća skupština UN-a pozvala je države članice da 8. ožujka službeno proglase praznikom ženskih prava i svjetskog mira čime je i počelo globalno obilježavanje Međunarodnog dana žena.
Otada se svake godine toga dana održavaju štrajkovi, prosvjedi, ali i razni drugi skupovi za ravnopravnost žena, a protiv rodne diskriminacije i rodnog nasilja. Usprkos ostvarenim iskoracima i izborenim pravima, žene u velikoj mjeri, čak i u razvijenim zemljama, još nisu posve ravnopravne s muškarcima, u prosjeku i dalje imaju manja primanja od njih za iste poslove, a još su u golemom postotku žrtve raznih oblika nasilja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!