Kada se novogodišnje lampice ugase i kada nastupi povratak u realnost, nastupa takozvana siječanjska depresija. Međutim, osim godišnjeg doba i bezvoljnosti te melankolije, malo ju toga povezuje s mnogo ozbiljnijom kliničkom depresijom. Iako se o njoj u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj više govori, stručnjaci napominju da je to i dalje nedovoljno te da je broj oboljelih u porastu.
Blagdani, druženje s obitelji, minusi na računima nakon kupovine poklona pa onda – povratak u realnost. A onda se kod mnogih javlja osjećaj melankolije i bezvoljnosti ili takozvane siječanjske depresije.
Zagrepčani i u depresivnom siječnju, dobro raspoloženi:
“Imam momenata u životu, da, ali, nađeš si snagu. Ja sam si psa nabavila da ne budem depresivna i bila vani i pričala sa svim ljudima. Kao što vidite, nije mi teško govoriti.”
“Ne, kak sam oženjen, nikada!”
“Mislim da se većina izvlači na to. Uvjeti života su postali takvi da ne vide drugi izbor.”
“Ne znam što je to depresija. Imam kolegicu koja je u depresiji, ali ne razumijem. Uopće ne razumijem tu depresiju. Meni kad je teško ja se dobro isplačem i idemo ispočetka.”
Je li riječ o mitu, marketinškom triku ili zaista postoji siječanjska depresija kod ljudi? Odgovor smo potražili kod stručnjaka.
“Pod dijagnozom depresija, u dijagnostičkom priručniku, postoji jedna podvrsta koja je sezonski osjetljiva. Tako se dogodi da se ljudima zimi obično znatno snizi raspoloženje pa možda su depresivniji nego u ljetnim mjesecima”, objasnila je psihologinja Mirna Petretić Vukov.
Međutim, neovisno o godišnjem dobu, mentalno zdravlje je gorući problem u društvu, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu gdje je najmanje 300 milijuna oboljelih. Mentalne bolesti su po učestalosti odmah nakon kradiovaskularnih bolesti.
“Sniženo raspoloženje, bezvoljnost, gubitak interesa, zapravo cijeli dan svaki dan u jednom određenom periodu. Otprilike više od 2 tjedna mora trajati da bismo mogli postaviti dijagnozu depresije”, kazala je dr. Nataša Đuran, iz Klinike za psihijatriju “Vrapče”.
Iako nije nužno genetski nasljedna, depresija u obitelji češće može utjecati na njezin razvoj kod osobe. Svaka peta žena i svaki deseti muškarac u Hrvatskoj boluju od depresije.
“Češće se bilježi depresija kod žena i više je ženska bolest. Možda se muškarci ipak zbog tradicionalnog odgoja rjeđe javljaju psihijatru pa onda rjeđe imamo te podatke”, dodala je dr. Đuran.
Pandemija, ratovi u Ukrajini i Izraelu, potresi, ekonomska situacija u državi. Uzroci su to nikad većeg broja oboljelih od depresije u Hrvatskoj.
“Postoji i službeni statistički podatak Eurobarometra iz listopada prošle godine da je čak 89% stanovnika Republike Hrvatske, koji su bili uključeni u ispitivanje, imalo neke poteškoće s mentalnim zdravljem zbog nedavnih događaja u svijetu”, istaknuo je Tin Pongrac iz Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.
A zbog svoje dijagnoze, oboljeli su često diskriminirani u društvu. Mnogi poslodavci kod zapošljavanja traže liječničke potvrde da osoba ne boluje od poteškoća s mentalnim zdravljem. Slične situacije događale su se i studentima.
“Uspio sam se prošle godine izboriti da je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom naredila Medicinskom fakultetu u Zagrebu da ne smije tražiti medicinske potvrde od potencijalnih studenata o njihovom mentalnom zdravlju. Znači, to je do sada u izbornom postupku u razredbenom postupku na Medicinskom fekultetu bila praksa. To je nevjerojatno”, dodao je Pongrac.
Liječnicima zvuči i nevjerojatno da je stigma oko depresije i dalje tema o kojoj se rijetki usude pričati u Hrvatskoj, a sve je veći broj onih koji traže pomoć i podršku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
