Od 155 zastupnika nedavno raspuštenog 10. saziva Hrvatskog sabora gotovo polovici bio je to prvi mandat. Čak 75 njih bili su debitanti u Saboru.
Nekima od njih to će možda ostati i jedini saborski mandat, a neki su se dokazali i ostavili traga već u prvom nastupu pa bi ih uskoro mogli gledati i u sljedećem, 11. sazivu Sabora nakon izbora koji će biti održani 17. travnja.
Nekoliko desetaka zastupnika svoj su prvi saborski mandat iskoristili u punoj mjeri i profilirali se kao već utjecajni članovi svojih stranaka, ali i kao političari nacionalnog formata. Neki su od ranije bili poznati na lokalnoj političkoj ili aktivističkoj sceni, a šira javnost uspjela ih je upoznati i prepoznati u protekle četiri godine. Bili su aktivni i glasni, ponekad i preglasni, a čime su izborili prepoznatljivost. Izdvojili smo njih četrnaest…
SANDRA BENČIĆ (Možemo!)
Sukoordinatorica stranke Možemo! možda je ponajviše, od svih saborskih debitanata, iskoristila svoj prvi zastupnički mandat, nametnuvši se kao jedan od vodećih glasova oporbenog lijevo-liberalnog krila Sabora. Od lokalne zagrebačke aktivistice, Sandra Benčić se u četiri godine uzdigla do političarke nacionalnog kalibra. Svjedoči tomu i njeno isticanje za “premijersku kandidatkinju”.
DALIJA OREŠKOVIĆ (SSiP)
U godišnjim statistikama 10. saziva Sabora Dalija Orešković je redovito bila među najaktivnijim zastupnicama. Nekadašnja predsjednica saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa trasirala je put u Sabor kandidiravši se najprije na predsjedničkim izborima 2019. godine. Gradila je imidž političarke britkog jezika i ponajviše se, barem s lijeve strane Sabora, upuštala u verbalne okršaje s vladajućima. Visoko drugo mjesto na listi SDP-ove koalicije Rijeke pravde u 1. izbornoj jedinici trebalo bi joj donijeti mandat i u sljedećem sazivu Sabora.
KATARINA PEOVIĆ (Radnička fronta)
Sličnim putem kao i Orešković, u Sabor je stigla i najljevija zastupnica prošlog saziva Katarina Peović. I ona je širu prepoznatljivost sebi i stranci osigurala najprije kao kandidatkinja na prošlim predsjedničkim izborima, a potom i u Saboru. Njezine rasprave često su bile na rubu ili preko ruba konflikta, nerijetko s već unaprijed “osiguranim” opomenama. Zastupnici vladajućeg HDZ-a, ali i desne oporbe zamjerali su joj ideološku isključivost, a i ona njima.
IVANA KEKIN (Nova ljevica)
Još jedna zastupnica iz debitantskog “ženskog kruga” s lijevog saborskog krila koja je, poput svojih kolegica, srčano i borbeno vodila rasprave s vladajućima. I Ivana Kekin svojom je zastupničkom (sve)prisutnošću osigurala prepoznatljivost koja bi joj mogla biti honorrana još jednim saborskim mandatom.
MARIJANA PULJAK (Centar)
Ženskim glasovima s lijevo-liberalnog oporbenog krila ton je u nadmetanjima s vladajućima davala i Marijana Puljak. Očito uspješno, jer stranka koju vodi skupa sa suprugom Ivicom, gradonačelnikom Splita, uspjela se bez šire stranačke infrastrukture prometnuti u najjačeg koalicijskog partnera SDP-a i dobiti čak 11 mjesta na koalicijskim listama u 10 izbornih jedinica. Stoga se može reći da je Centar iz prvog saborskog mandata Marijane Puljak već izvukao makismum.
DARIO ZUROVEC (Fokus)
Zurovec iz liberalne stranke Fokus nije odradio puni debitantski saborski mandat – zamrznuo ga je nakratko kako bi se posvetio kampanji za gradonačelnika Svete Nedelje, pa se nakon dobivenih izbora vratio u saborske klupe. Odmjerenim raspravama, većinom o gospodarstvu i apsurdima birokracije, podigao je rejting mladoj stranci koja se tek širi izvan šireg zagrebačkog prstena. Ujedno je i sebi podigao izglede za novi mandat u Saboru.
MARIJA SELAK RASPUDIĆ I NINO RASPUDIĆ (Most)
Supružnici Raspudić, javnosti poznati i prije svoga političkog angažmana, uoči parlamentarnih izbora 2020. predstavljeni su kao kapitalno pojačanje Mosta. Svojim su saborskim angažmanom, osobito Marije Selak Raspudić koja se doimala agilnijom polovicom i bila među najaktivnijim zastupnicima, opravdali taj predizborni transfer. Oboje su, uz Nikolu Grmoju, davali programski i ideološki ton Mostovih rasprava. Na predstojećim izborima oboje će predvoditi izborne liste, ona u 1. on u 2. izbornoj jedinici.
STIPO MLINARIĆ (Domovinski pokret)
Vukovarski branitelj Stipo Mlinarić Ćipe prije ulaska u DP-a zatim i u Sabor nikada nije bio član neke poliitčke stranke, a izazov je, kaže, prihvatio iz ideala. Ostao je u DP-u i nakon niza raskola unutar saborskog kluba te stranke, a u drugoj polovici mandata postao je svojevrsnim saborskim brendom DP-a, a i domaće desnice općenito. Sudeći po prisutnosti na društvenim mrežama u pretkampanji DP-a za skore parlamentarne izbore, Mlinarić je glavna stranačka uzdanica na predstojećim izborima.
DAVOR DRETAR (Domovinski pokret)
Dočekan pomalo sumnjičavo, čak i s podsmijehom zbog svoje prethodne estradne karijere i drugih javnih angažmana, Davor Dretar je kao saborski debitant imao teži posao izboriti status zastupnika koji u Saboru ne sjedi samo kao “poznato lice”. Na koncu se i izborio mnogim svojim raspravama koje su imale i glavu i rep, a ujedno je bio i najaktivniji zastupnik iz 3. izborne jedinice.
MARIJAN PAVLIČEK (Hrvatski suverenisti)
Čelnik Hrvatskih suverenista svoj prvi saborski mandat također je proveo više stojeći i raspravljajući, nego sjedeći i šuteći. Široj javnosti relativno nepoznat do ulaska u Sabor, ovaj je Vukovarac izgradio politički imidž čestim dolascima u tradicionalnoj šokačkoj reklji i isticanjem problema u Slavoniji. Marijan Pavliček će biti prvi na koalicijskoj listi Mosta i Suverenista u 5. izbornoj jedinici.
KAROLINA VIDOVIĆ KRIŠTO (Odlučnost i pravednost)
Karikirano govoreći, Karolina Vidović Krišto je među zastupnicama i zastuopnicima koji su, kada im se zbroje sva udaljavanja sa sjednica, više vremena proveli izvan sabornice, nego u njoj. Taj je “ugled” kod predsjedavajućih stekla upornim izazivanjem vladajućih, osobito premijera Andreja Plenkovića, neugodnim pitanjima. Nekadašnja kontroverzna i ultrakonzervativna novinarka u Sabor je ušla s liste Domovinskog pokreta, ali je isti brzo napustila i osnovala stranku Odlučnost i pravednost. Uživa veliku popularnost u desnije desnom biračkom tijelu.
NIKOLA MAŽAR (HDZ)
U HDZ-u imaju već uhodanu praksu da u svakom sazivu Sabora isture neko novo lice na nacionalnoj političkoj sceni koje onda u javnosti učestalo iznosi i(li) brani stajališta i politiku stranke. U ovom sazivu takvim se profilirao Nikola Mažar, dijelom vjerojatno i stoga da bi HDZ uspostavio kadrovsku ravnotežu s Domovinskom pokretom u Vukovaru odakle dolazi. Kako se približavaju novi parlamentrani izbori, Mažar je sve prisutniji HDZ-ov čovjek “u medijima”.
DAMIR HABIJAN (HDZ)
Ono što je u posljednje vrijeme postao Mažar, bio je i varaždinski HDZ-ovac Damir Habijan – elokventni kadar koji stranci ne odveć omiljenoj u javnosti popravlja sliku. Habijan, koji je za razliku od nekih stranačkih kolega, upamćen po manje ili nimalo ostrašćenim raspravama u Saboru, dobio je početkom godine priliku ući u Vladu. Tamo je zamijenio kompromitiranog ministra gospodarstva Davora Filipovića. Budući da kao pravnik vjerojatno neće ostati na toj dužnosti ako HDZ opet bude sastavljao vladu, Habijan bi mogao računati na drugi mandat u Saboru, a možda i ostanak u Vladi, ali u nekom drugom resoru.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!