Duga je lista problema kad je u pitanju zdravstveni sustav. Od premalo liječnika i medicinskih sestara do nekvalitetne opreme i dugova bolnica. Jedan od najvećih problema je i to što zdravstvena zaštita nije na svim područjima Hrvatske ista pa je građanima u malim mjestima, selima i otocima mnogo toga naprosto - nedostupno.
“Pacijenti u ruralnim područjima su često i ugroženi jer u hitnim situacijama sam dolazak do bolnice ponekad nije moguć i češće se događaju komplikacije i smrtni ishodi dok dođu do liječničke pomoći”, govori nam Jasna Karačić iz Udruge za promicanje prava pacijenata.
vezana vijest
Imaju problem, kako ističe, u samom načinu dobivanja zdravstvene zaštite. Samo na poneke otoke dokazi liječnik specijalist, a tako bi sva mala područja trebala funkcionirati, tvrdi.
“Praktički osim primarne zdravstvene zaštite, sve im je nedostupno, a čak ni obiteljska medicina ne može pokriti adekvatno”, naglašava Karačić.
Time se, kaže, diskriminiraju pacijenati koji žive u ruralnim područjima, a jednako plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje.
Navodi kako svega nedostaje, “funkcioniranje domova zdravlja ozbiljno je narušeno, ambulante po otocima su nemoguća misija, a manjak zdravstvenih djelatnika je po svim ustanovama. Najviše nedostaje medicinskih sestara, koje moraju biti odgovorne za daleko veći broj pacijenata nego što bi bilo u normi”.
Veliki problem je i dolazak hitne pomoći i prijevoz do bolnice. Priča kako je nedavno svjedočila jednoj situaciji na turističkom brodu koja, kako kaže, najbolje svjedoči problemima hitne pomoći.
“Mladi dečko iz Francuske prilikom skoka u more ozlijedio je rame. Možda nije situacija za dignuti helikopter, ali što sad? Dečko umire od bolova, kaže kako mu se to već događalo i da je uvijek obrađen u bolnici pod anestezijom. Kapetan zove hitnu pomoć i dogovora preuzimanje pacijenata. Mi smo na sidru kod jednog otoka, kažu da će poslati sanitetski cestovni prijevoz?! Hrvatska ima i policijske brodove i od kapetanije, obalne straže, ribarske inspekcije i ostale, a glisera za hitnu pomoć ni na vidiku”, ispričala je.
Situacija se nekako riješila, ali ne onako kako bi trebalo, tvrdi. Kaže kako je tim turističkim brodom prebačen do rive gdje su ga preuzeli i dopratili do trajekta kojim je sam išao za Split i u bolnicu.
“Ova situacija nije bila životno ugrožavajuća, ali je mogla biti”, upozorava.
“Helikopter je gotovo nemoguće dobiti”
Ističe kako najveći broj pritužbi imaju iz sredina, poput Ploča i Metkovića, kad su bolnice daleko i često se mora vagati hoće li se pacijent voziti u Split ili Dubrovnik.
“Helikopter je gotovo nemoguće dobiti, a smetnje i komplikacije nisu toliko ni rijetke”, naglašava i navodi primjer dječaka Gabrijela Bebića koji je, podsjetimo, preminuo prije četiri godine zbog sepse jer nije dobio adekvatnu medicinsku pomoć u Domu zdravlja Metković.
vezana vijest
Naime, Hrvatska još uvijek nema helikoptersku hitnu medicinsku službu na razini cijele države, koja služi samo za spašavanje unesrećenih.
Helikopteri bi trebali biti na raspolaganju svaki dan i time bi se ostvario zlatni sat, odnosno standard pravodobnosti hitne helikopterske službe. To podrazumijeva da u 20 minuta helikopter dođe do pacijenta, da se za 20 minuta stabilizira osoba te da se za preostalih 20 minuta pacijenta preveze do bolnice.
Pilot projekt helikopterske hitne medicinske službe, podsjetimo, započeo je 2015. godine i trajao je samo nekoliko mjeseci. Tek prošle godine uspostavljena je cjelogodišnja helikopterska hitna medicinska služba, ali samo za područje Dubrovačko-neretvanske županije.
“Stanje je zabrinjavajuće u malim mjestima, selima i otocima”
Karačić smatra da bi jedinice lokalne i regionalne samouprave trebale svakako posvetiti više pažnje domovima zdravlja i funkcioniranju zdravstvene zaštite generalno, a najviše u malim mjestima, selima i otocima gdje je stanje, naglašava, zaista zabrinjavajuće.
Situacija je jako loša i po pitanju medicinske opreme. Hrvatska se kao članica EU, ističe, ne može pohvaliti dostatnom opremom ni njenom kvalitetom.
“Često dobivamo pritužbe liječnika na aparate s kojima rade, a primjerice zrače dvostruko nego što bi to novi uređaji. Često se kvare pa kada do toga dođe, ne postoji zamjenski aparat, nego se sve obustavlja. I pacijenti čekaju za pretrage ili primjerice za zračenje dok se uređaji ne poprave”, priča.
Dodaje kako je problema u današnjem zdravstvenom sustavu mnogo te ih je teško uopće i nabrojati jer su u svakom segmentu problemi.
Ono što ipak najviše predstavlja pravno medicinski problem za pacijente je, kako kaže, nedostupna zdravstvena skrb.
“Ako pacijent dobije termin za neku pretragu za dvije godine, onda ne možemo govoriti o listi čekanja. On tu uslugu ne može dobiti i potrebno je da mu se refundira i trošak kad ode privatno, barem onoliko koliko to košta u bolnici”, poručuje.
“Jedini recept je slušati pacijente”
Smatra kako reforma zdravstva koju je najavio ministar zdravstva Vili Beroš, a koja bi se trebala provoditi u tri faze do 2030. godine, neće donijeti one promjene koje trebaju pacijentima u Hrvatskoj.
vezana vijest
Ovo je jedina reforma koja se, kaže naša sugovornica, radi bez stručnjaka za prava i sigurnost pacijenata. Pomoć smo ponudili, no i dalje se, tvrdi, kroji ta reforma u valu tajnovitosti što onda ne može imati povoljan ishod.
“Kvalitetan zdravstveni sustav mora biti cjelovit i temeljiti se na iskustvima. Iz pritužbi pacijenta iz ruralnih područja, moglo bi se izvući niz akata za promjene. Jedini recept je slušati pacijente!”, poručila je Jasna Karačić iz Udruge za promicanje prava pacijenata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare