Papa koji je pokušao mijenjati Crkvu

Pontifikat svakoga od njih bio je obilježen velikim i važnim stvarima, ali i kontroverzama.
Mnogi će papu Franju pamtiti po gesti koju su prakticirali i raniji pape, ali nijedan kao ovaj. Riječ je o obrednom pranju nogu drugima, kojom pape simbolički posreduju Isusov čin poniznosti i služenja bližnjemu. Svi su do pape Franje taj obred činili svećenicima, služeći slugama Božjim, a on je prvi otišao među deklasirane - prosjake, bolesne, osakaćene i među zatvorenike.

U nečemu preliberalan, u nečemu ultrakonzervativan

I nije prao, brisao i ljubio noge samo muškarcima, kao njegovi prethodnici, nego je prvi koji je to ponizno učinio i ženama. Uoči lanjskog Uskrsa u jednom je rimskom zatvoru oprao noge dvanaest zatvorenica. Nitko prije njega to nije učinio. Ako se ikome i doimalo da tom 'prevratničkom' gestom želi priskrbiti simpatije Crkvi koja je počela gubiti popularnost - dijelom su u pravu. Papa Franjo bio je čovjek jakih gesti kojom je pridobivao naklonost ne samo vjernika, nego i nevjernika i inovjernika. I onih koji su, recimo to tako, počeli gubiti vjeru.
Bio je iznimno cijenjen i voljen izvan granica Katoličke crkve. S druge strane, mnogi unutar Crkve, njegovo su papinstvo doživljavali preliberalnim i suviše otvorenim spram nekih fenomena. Bio je i to, ali i ono drugo. Na neki način neuklopljiv u pojednostavljene definicije.

Primjerice, ostao je dosljedno, na tragu dvojice svojih prethodnika, nepopustljiv i ultrakonzervativan po pitanju pobačaja. S druge strane otvoreniji od svojih prethodnika spram LGBTQ+ zajednice. ("Tko sam ja da im sudim" jedna je od najčešće citiranih njegovih izjava, koja je u cijelosti glasila: "Ako je osoba gay i traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da mu sudim?) Doduše, i o njima se znao vulgarno izraziti.

Istodobno se zdušno protivio rodnoj ideologiji, promjeni spola, surogat-majčinstvu...

Trudio se Crkvu učiniti otvorenijom i uključivijom

Kao prvi papa izvan Europe, Argentinac (u Vatikanu su ga tako - "Argentinac" - podrugljivo zvali oni kojima nije bio po volji) Jorge Mario Bergoglio došao je iz okruženja u kojemu je Katolička crkva mnogo otvorenije nego u Europi djelovala i politički nerijetko dijeleći stavove političke ljevice, čak i radikalne, o socijalnim pitanjima.
Mnogima stoga nije dobro sjela ni njegova oštra kritika kapitalizma, njegovi stavovi o klimatskim promjenama, posve oprečni američkoj politici. U aktualnim svjetskim konfliktima stao je na stranu Gaze nakon brutalne izraelske odmazde za krvavi teroristički napad Hamasa. U ratu u Ukrajini, nasuprot tvrdom službenom stavu Europske unije i donedavno SAD-a, bio je blaži u kritici Rusije inzistirajući od početka na dogovoru.

Tijekom svoga pontifikata trudio se Katoličku crkvu učiniti otvorenijom i uključivijom, otvoriti je više prema islamu, migrantima, siromašnima, nevjernicima... Pokušao je mijenjati Crkvu, dakako u granicama mogućeg, nastojao biti njen reformator. Dijelom je i uspio. Možda ne toliko u Europi, ali u mladoj i propulzivnoj Africi i Južnoj Americi osnažio je njezine temelje.

Hoće li njegove reforme biti epohalne ili prolazne?

Sada kada ga nema vjerojatno će njegova reformska ostavština biti razmeđa na kojoj će se uskoro u konklavi birati njegov nasljednik, ali i tražiti okvir budućeg djelovanja. Hoće li Katolička crkva htjeti biti otvorena (ili bar odškrinutih vrata) kako ju je vodio papa Franjo ili će se u novonastalom vremenu velikog političkog, ekonomskog i društvenog preslagivanja svijeta, vratiti svojim tradicionalnim konzervativnim postavkama - znat ćemo kroz neko skoro vrijeme.
O tome će ovisiti i hoće li reforme koje je pokrenuo na koncu biti smatrane epohalnima ili prolaznima, u 'granicama mogućeg' s obzirom na često spominjane otpore unutar samog Vatikana.

I na koncu tek opaska da papa Franjo u Hrvatskoj nije bio ni približno onoliko voljen koliko papa Ivan Pavao II. Bio je kurtoazno poštovan, više prihvaćen među vjernicima, nego među biskupima i svećenstvom. Mnogi od njih su mu zamjerili što postupak kanonizacije blaženog Alojzija Stpenica nije priveo kraju, nego ga odgodio.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok