Demograf Nenad Pokos gostovao je u studiju N1 gdje je komentirao posljednju odluku Ustavnog suda o prekrajanju izbornih jedinica.
Kako je ranije doznao N1, HDZ je oformio radnu skupinu koja će resornom Ministarstvu uprave predložiti model izmjene izbornih jedinica, kako bi one napokon bile usklađene s Ustavom, ali prema neslužbenim informacijama moguće je da se u tim prijedlozima obuhvati i širi aspekt izmjene izbornih pravila.
HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicama poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicama ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika.
Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio Nenad Pokos, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14. U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.
Stoga ga mnogi optužuju da je radio prijedlog po narudžbi HDZ-a. “Prvi put čujem da sam HDZ-ov demograf, ja nisam član niti jedne stranke, niti ću biti. To sam radio kao običan državljanin zemlje, Institut Pilar nema s ovim nikakve veze”, rekao je.
“Vodio sam se time da sadašnje jedinice ne odgovaraju Popisu stanovnika iz 2021. Naravno, ima nelogičnosti, ali ako uzmemo u obzir oblik teritorija Hrvatske koji je najneobičniji na svijetu, mi nemamo puno mogućnosti formirati pravile izborne jedinice. Morali smo proširiti 4. i 5. izbornu jedinice, a nismo ih mogli nigdje proširit nego prema zapadu, ne možemo ući u druge države. Zato je 5. jedinica ušla u Bjelovarsko-bilogorsku da se ne cijepa Sisačko-moslavačka”, rekao je Pokos.
“Ministar Malenica kaže da su se stanovnici identificirali s ovim izbornim jedinicama. Ja se pitam kako se jedan stanovnik zagrebačkih Gajnica i Jaruna mogao identificirati s glasačima iz Novog Vinodolskog ili Bakra”, kaže demograf.
“Imamo i prijedlog gdje bi ostalo deset izbornih jedinica u istim granicama gdje bi se prema broju stanovnika ili birača, a to je još složenije, razmjerno razdijelio broj mandata. Time bi Slavonija izgubila četiri zastupnika i to ne bi pogodovalo nekim političarima”, dodao je, rekavši da Slavoniju ne bi trebalo kažnjavati na ovaj način.
Osvrnuo se i na GONG-ov prijedlog o 6 izbornih jedinica. “Vladajući su protiv toga jer to vodi regionalizaciji, a još je Tuđman bio protiv toga. No svakako će doći do manjeg broja izbornih jedinica jer ovaj aparat više nećemo moći financirati. HDZ na to sigurno neće pristati”, tvrdi.
“Ako ostane 10 izbornih jedinica onda ne možemo slijedit županijske granice, ali u ovom prijedlogu nisam cijepao gradske i općinske granice. Sada su, primjerice, u Zagrebu gradske četvrti rascijepane po mjesnim odborima”, objasnio je.
“Kada postanemo uređena država tada ćemo srediti i registar birača. On se ne može srediti do izbora. “Imamo i Zakon o prebivalištu kojeg se nitko ne pridržava. Mnoge stranke na izborne liste stavljaju osobe koje ne žive u tim izbornim jedinicama. Primjerice netko tko je porijeklom s Hvara, a živi u Zagrebu, kandidira se u dalmatinskoj izbornoj jedinici jer je prepoznatljiv, tu mislim na jednog ministra”, zaključio je Pokos.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare