Ankete napravljene u više zemalja članica Europske unije ukazuju na to da građani sve manje vjeruju da demokracija u njihovim zemljama funkcionira kako bi trebala, da su individualna prava građanima uskraćena te da su političke elite potpuno izgubile kontakt sa stvarnošću. Takvi stavovi dovode do toga da građani povjerenje na izborima većinski poklanjaju jednoj stranci, njenom vođi i stvaraju tzv. demokracije s greškom, u kojoj parlament gubi snagu koju bi trebao imati.
Od parlamentarne demokracije, preko demokracije s greškom do režima ne treba puno. A s obzirom na to da i mi živimo u društvu i državi u kojoj jedna stranka, prožeta korupcijom i nepotizmom, upravlja svim aspektima društva, preko politike, sporta i kulture do akademske zajednice, s političkim analitičarom Žarkom Puhovskim razgovarali smo o tome kakvo je stanje s demokracijom kod nas.
Žarko Puhovski kaže da je praktički svugdje danas tako, da parlament ne kontrolira vladu, već da vlada kotrolira parlament. “Situacija je takva da iz pobjedničke stranke ili stranaka, najjači ljudi idu u izvršnu vlast, a oni kontroliraju čitavu stranku i takozvane “backbenchers”, one zastupnike koji sjede u zadnjim klupama u parlamentu, umjesto da parlament kontrolira njih. To je doslovce svugdje situacija u parlamentarnim demokracijama”, kaže Puhovski.
Smatra da je do toga došlo jer je model parlamentarne demokracije bio zamišljen kao nestranački model u kojem bi deseci ili stotine, više manje, neovisnih zastupnika i zastupnica mogle kontrolirati vladu koju izaberu i smijeniti je kad žele.
“Sad to više nije slučaj, jer su stranke preuzele kontrolu nad političkim procesom i to je opći trend uz te dodatne lokalne primitivne začkoljice koje su karakteristične za države poput Hrvatske, Mađarske, Slovačke koje nemaju ozbiljnu demokratsku tradiciju odnosno demokratsku kulturu”, kaže profesor.
“Kriva je i oporba”
Nama susjedne zemlje Mađarsku i Srbiju, zbog prevladavajuće korupcije, nepotizma, manjka slobode u pravosuđu te jakog utjecaja politike i vladajuće stranke u svim sferama društva, mnogi zapadni mediji i političari nazivaju režimima, nameće se pitanje koliko je Hrvatska, s obzirom na to kako HDZ upravlja Lijepom našom u posljednja tri desetljeća, blizu prelaska te tanke linije da od parlamentarne demokracije, postane režim.
Naš sugovornik smatra da nismo u tom stadiju.
“Sigurno i kod nas ima elemenata režima. Više puta sam govorio da imamo elemente jednostranačke političke strukture”, kaže Puhovski i dodaje da je to ga došlo zbog gore navedene i korupcije i slabog i ovisnog pravosuđa, ali smatra kako je za to kriva i oporba.
“Do toga je došlo i zbog katastrofalne nesposobnosti oporbe. To se ne smije zaboraviti. Ne može se reći da su izbori u zadnjim navratima bili nepošteni ili neslobodni. Činjenica je da, što god da se dogodi, HDZ ima isti rejting u javnosti, barem po ovom što možemo vidjeti iz ispitivanja javnog mijenja, dakle radi se o tome da većina od onih koji su spremni izaći na izbore, a u demokratskoj praksi, narod ili puk su oni koji na dan izbora izađu na izbore, ostali su se isključili, većina glasača je bliska HDZ-u ili će glasati za HDZ i to je ono što je problem. Imate situaciju da oni odgovaraju većinskom uvjerenju, ali ono što nastaje kao poteškoća iz toga jest nespremnost korektnog postupanja spram manjine. Jer klasični pojam demokracije bio je naprosto vladavina većine nad manjinom i točka, ali ono što se danas u demokraciji očekuje, odnosno u posljednjih 50-ak godina, jest vladavina većine nad manjinom uz unaprijed zadane, strikte obveze zaštite te iste manjine. To kod nas ne funkcionira. To je problem koji dovodi do toga da imamo režimske elemente u političkom životu danas”, objašnjava Puhovski.
“Sabor je bio jači u devedesetima”
Puhovski podsjeća kako je Hrvatski sabor bio puno jači u 90-ima nego danas te kako su tadašnji oporbeni zastupnici poput Mike Tripala, Nikole Viskovića, Vlade Gotovca, Vladimira Bebića, Jože Pankretića uspjevali zadržati pozornost javnosti i izazvati poštovanje političkih protivnika.
“To su samo neki koji su odigrali u to vrijeme veoma važnu ulogu. Tada je parlament, koliko god bila politička situacija takva da je Franjo Tuđman sve kontrolirao, bio jači nego danas. Radi se ne samo o nadmoći većine, već o impotenciji manjine”, kaže Puhovski.
Smatra kako je Tuđman ipak, bez obzira na sve, za svoj način vladavine imao nekakav izgovor u vezi s predratnim, ratnim i postratnim stanjem te ističe da takvog izgovora danas nema.
“Već ga 30 godina nema. Tuđman je imao izgovori u ustavnim ovlastima koje je dobio tadašnjim Ustavom, a tih ovlasti predjednik više nema. Dakle i ono što se moglo, a moglo se puno toga i treba se prigovarati Tuđmanu, ovima se može prigovoriti višestruko više zbog toga što nema realne ugroze zajednice kao opravdanja za neke tvrđe mjere i nema nikakvog ustavnog utemeljenja”, zaključuje Puhovski.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare