Posljednjih dana zabilježeni su rekordno niski vodostaji. Drava u Osijeku ima najniži vodostaj u posljednjih 200 godina. Prijete li nam nakon suše poplave? Za Novi dan govori Tomislav Novosel iz Hrvatskih voda.
Novosel kaže kako su posljednjih 20 godina zabilježeni povijesni minimumi vodostaja na Savi i Dravi.
“Prije 4 dana je zabilježen novi povijesni minimum Drave u Osijeklu, -4. Mjeri se 200 godina, ovo je najniži vodostaj u povijesti”, kaže. Prema njegovim riječima, najveće suše su bile 2003., a nakon toga 2012., 2017. i sada 2022.
vezana vijest
“Što se tiče Save malo je bolja situacija, u Zagrebu smo 40-ak cm iznad povijesnog minimuma. Što se tiče Dunava prije tri dana je bilo oko -35, a sad je malo porastao pa je na -20 cm. Posljednjih sto godina se mjeri vodostaj Dunava u Vukovaru i samo u 20 godina je vodostaj bio ispod nule. Suša je u uzvodnim zemljama, ne toliko u Hrvatskoj”, objašnjava Novosel.
Na pitanje očekuju li nas ekstremne poplave i oborine nakon ovakve suše odgovara: “Ako uzmemo u obzir 20 zadnjih godina, izmjenjuju se izrazito sušna i izrazito kišna razdoblja.”
“Nisam klimatolog, ali moramo vjerovati klimatolozima da se nešto događa. Poremećeni su hidrološki ciklusi. Oboreni su u posljednjih 20-ak godina svi rekordi”, kaže.
Govoreći o nestanku vode iz jezera, Novosel navodi primjer zagrebačkog jezera Bundek. “Bundek ovisi o rijeci Savi i podzemnim vodama. I iz DHMZ-a su rekli da su podzemne vode još uvijek više od povijesnih minimuma, a što se tiče Drave su ispod. Što se tiče rijeke Po u Italiji, oni intenzivno navodnjavaju, a mi ne, nažalost.”
Najviše kiše je u protekla tri dana palo u istočnoj Slavoniji, to je sreća, govori. “Tlo je bilo presuho, neće biti dotoka vode u vodotoke, ali Drava u Osijeku se ipok oporavila. I Dunav je rasta u Mađarskoj pa će se i on dići”, objašnjava.
Obrana od poplava
Kako tlo reagira nakon ekstremne suše? “Trebala bi pasti lijepa kiša, 50-ak mm u dva dana, lagano. Ovo što se nama događa, ovi pljuskovi, voda samo sklizne, ne upija je tlo”, kaže.
2018. je oboren rekordni vodostaj Save u Jasenovcu, govori Novosel, navodeći kako su posljednih godina najopasnije bujične poplave za koje je jako teško predvidjeti gdje će i koliko kiše pasti. “Onda vam se dogodi bujica, vi ne stignete ni reagirati, ostaje samo sanirati štetu”, govori.
“Jedina efikasna obrana od bujica je izgradnja retencija. Zagreb je npr. zaštiećn od bujica s Medvednice s 19 retencija”, govori Novosel.
“Retnecije se ne mogu izgraditi na svakom potoku. To je nemoguće i financijski. Da bi se retencija izgradila, negdje je potrebno mijenjati prostorne planove, potrebna je studija utjecaja na okoliš… Sve to traje. Izgradnja tih objekta nije jednostavna ni brza, to traži vrijeme”, objašnjava.
Najugroženija područja
“Što se tiče velikih rijeka, poplava se dogodila tamo gdje su bili najbolji, najjači nasipi. Ne znam sjećate li se Sergeja Bubke u skoku s motkom, on je obarao rekorde centimetar po centimetar. Nama se tada dogodilo da smo vodostaje oborili za više od metra. Nije ni čudo što se dogodilo to što se dogodio. I dalje možemo očekivati da nakon izrazito sušne godine dolaze dvije poplavne. Taj hidrološki ciklus se mora uprosječiti. Sad smo u deficitu padalina u cijeloj Hrvatskoj”, govori Novosel o poplavama 2014. godine.
Na pitanje koliko je dobro zaštićen Zagreb kaže: “Zagreb je vjerojatno najsigurniji. Zaštićen je nasipima, ima taj odvodni kanal i zaštićen je retencijama. Područja ispod Zagreba su ispod razine stogodišnje vode. To je prema matematičkoj statistici i teoriji vjerojatnosti vodostaj koji može biti premašen jednom u sto godina ili 10 puta u 1000 godina.”
Novosel kaže da su posebno ugrožena područja oko Požeške gore i mjesta na ušćima velikih rijeka.
Navodnjavanje
Što se tiče prioriteta Hrvatskih voda, Novosel kaže: “Naš core bussines je obrana od poplava, ali vidim da može biti i obrana od suše. U tijeku je izgradnja sustava navodnjavanja. Postavljena je infrastruktura za 35 ha za sustav navodnjavanja.”
On kaže i kako je glavni problem s navodnjavanjem u Hrvatskoj to što ljudi jednostavno ne misle o tome. “To je neka tradicija kod nas. Ljudi jednostavno očekuju da kiša padne kad treba. Bude normalnih, prosječnih godina kad se to i dogodi, ali da treba navodnjavati, treba”, govori.
Novosel upozorava da se s problemom pretjerane betonizacije i asfaltizacije ne susreće samo Hrvatska nego i cijeli svijet. “Treba sjesti s urbanistima i vidjeti što se može napraviti za prevenciju”, govori navodeći primjer zatravnjivanja dijela površina ili izgradnje zelenih krovova.
“Što se tiče gradova, slivnici se čiste redovito i moraju se čistiti redovito.”
Sustavi obrane od poplava zahtjevaju velika financijska sredstva i Novosel kaže kako su EU fondovi jedini način da se tako velika sredstva osiguraju.
Redukcija vode
“Mislim da redukcije kod nas neće biti. Uspjeli smo izgurati i sezonu. Akumulacija je i u Istri tri centimetra veća nego što je bila kad su proglašene redukcije. Akumulacijom se mora racionalno i odgovorno upravljati”, zaključuje on.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!