"da se ne zaboravi"
Slunj je 104 dana bio pod opsadom, obilježena 34. obljetnica progonstva Slunjana

Polaganjem vijenaca na Središnjem spomeniku u Slunju u spomen na poginule hrvatske branitelje, povorkom sjećanja "Da se ne zaboravi", tribinom i izložbom fotografija u Pučkom otvorenom učilištu obilježena je u nedjelju 34. godišnjica okupacije Slunja i progonstva Slunjana 1991. u Domovinskom ratu.
"Gotovo nijedan krov nije ostao čitav"
Slunj je 1991. godine bio 104 dana pod opsadom i okruženju Jugoslavenske vojske (JNA) i srpskih paravojnih postrojba prije nego što su ga agresori zauzeli. Nakon što je JNA zauzela Slunj s tog je područja protjerano više od 16.000 Hrvata, a stotine su ubijene u ratnim zločinima tijekom okupacije do kraja rata.
Vijence je položilo i svijeće upalilo izaslanstvo na čelu s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom koji je rekao da se „strahota i ta razina agresije“ otprije 34 godine, kada je Slunj gorio, ne može zaboraviti.
„Gotovo niti jedan krov nije ostao čitav, a i crkva je bila spaljena. Oni koji su ostali su mučeni i ubijani“, naglasio je Medved.
'Danas je Slunj svakim danom sve ljepši i gospodarski razvijeniji', rekao je, dodavši da Vlada RH podupire razvoj Slunja i okolnih općina, iako su i dalje vidljive posljedice agresije.
"Nema restora koji ne sudjeluje u razvoju"
„Činimo sve da bi rane zacijelile i da bi ljudi tu ostali živjeti. Nema resora koji ne participira u razvoju, i to je naš dug prema ovome kraju u Karlovačkoj županiji. Ova područja su bila spaljena i zaostajala su za drugima, ali lagano stižemo taj stupanj razvijenosti“, naglasio je Medved.
Slunjska gradonačelnica Mirjana Puškarić je rekla kako Slunj gradi svoju budućnost na razvijanju ruralnog turizma i projektima kao što su izgradnje višestambene zgrade za mlade, sportske dvorane ili pročistača otpadnih voda.
Među prisutnima je bio i zapovjednik obrane Slunja te 58. samostalnog bataljuna Slunj i 14. domobranske pukovnije, Vladimir Katić. Napomenuo je da je nakon višestranačkih izbora u Hrvatskoj i ustrojem hrvatske policije na tom području krenuo otpor hrvatskoj državnoj vlasti. Grad Slunj branilo je oko sedamsto pripadnika ZNG-a, Hrvatske vojske i policije.
Veliki napad JNA iz tri smjera
„Hrvatsku vojsku smo stvarali u okruženju jer su ceste prema Karlovcu, Plitvicama i Ogulinu bile zatvorene. Hrvatska vojska se uspjela održati oko tri mjeseca u vrlo teškim uvjetima, bez vode i struje. Bila je to nenormalna situacija, ali to je ratno vrijeme i imali smo vjeru u uspjeh“, naveo je Katić.
Ipak, bez logistike je obrana Slunja slomljena za velikog napada JNA iz tri smjera. „U okruženju nismo više mogli pružati otpor jer nismo imali s čime“, dodao je.
U sklopu programa "Da se ne zaboravi" u crkvi Presvetog Trojstva služena je sveta misa za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare