Da je u Hrvatskoj 600 tisuća praznih stanova statistički je podatak poznat već neko vrijeme, a sada se s tom megabrojkom u koštac napokon odlučila uhvatiti i Vlada.
Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio da će sljedećih mjeseci u fokusu Vlade biti strategija stambene politike na kojoj se već radi. Također je, govoreći o postizanju priuštivosti stanovanja (i kupovine i najma stanova) izrazio uvjerenje kako će se pronaći rješenje i za problem 600.000 praznih stanova ili kuća u Hrvatskoj.
“Imamo previše praznih stanova koji se ne koriste i cijene su visoke i mi kao Vlada moramo mjerama naše politike stvarati preduvjete da rješavamo to pitanje”, rekao je premijer.
“Kasnimo, ali dobro da se počelo razgovarati o tome”
Vodeći domaći stručnjak za socijalnu politiku, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Gojko Bežovan pozdravlja spremnost Vlade da taj problem barem stavi na dnevni red.
“Očito je da kasnimo po tom pitanju i po pitanju strategije stambene politike, ali velika je stvar da se o tome počelo razgovarati. U pitanju su interesi šireg kruga građana i zbog najavljenog uvođenja poreza na nekretnine pa bi u tu svrhu bilo poticajno organizirati niz javnih rasprava sa što više sudionika”, kaže.
Bežovan smatra kako Vlada raspolaže instrumentima da dio od tih 600 tisuća praznih stanova ili kuća “popuni” i privede svrsi, ali napominje da bi prethodno trebalo izraditi pilot-projekt na primjeru jednog grada srednje veličine.
“Da bismo više znali, bilo bi dobro odabrati grad srednje veličine poput Varaždina ili Karlovca, pa na razini tog grada napraviti uvid u strukturu praznih stanova.”
Utvrditi strukturu praznih stanova
Problem velikog broja praznih stanova, kaže Bežovan, nije specifičan samo za Hrvatsku. Itekako je izražen i u drugim europskim zemljama, ponajviše onim mediteranskima i turističkima.
“S tim problemom već su se uhvatile u koštac Italija, Španjolska, Francuska i još neke. Mi imamo puno praznih stanova, ali pitanje je kakva je struktura tih stanova i tko su im vlasnici. Treba vidjeti koliko je tih praznih stanova uopće nastanjivo, može li se u njima živjeti, jesu li zapušteni, ruševni… Dio ih je vjerojatno i predmet sudskih sporova”, istaknuo je Bežovan.
“Imamo trend zagrebizacije”
Treba uzeti u obzir i da određeni broj tih stanova ili kuća, vjerojatno nemali, nalazi na izoliranim područjima Slavonije, Like, Gorskog kotara i Dalmatinske zagore.
“Otamo ljudi odlaze, ti stanovi ili kuće ostaju prazni, a tamo za njima ne postoji nikakva potražnja. Pitanje je što s tim dijelom stambenog fonda. Imamo trend neravnomjernog razvoja i zagrebizacije, mnogi sele prema Zagrebu i to je onda ozbiljan problem. istodobno, ne stižemo odgovoriti niti na stambene probleme koji se zbog toga javljaju u Zagrebu i drugim velikim gradovima”, upozorava Bežovan.
Problem i s “popunjenim” stambenim fondom
Napominje da problem nije smao s praznim stanovima nego i postojećim (popunjenim) stambenim fondom jer je prenaseljen, a slabo održavan. Konkretno, kaže, taj je problem najizraženiji u zgradama peterokatnicama, kojih je svojedobno bilo izgrađeno mnogo, koje nemaju dozala, a imaju loša krovišta.
“U mnogo slučajeva imate problem prokišnjavanja u tim zgradama. Vlada bi nekim svojim poticajima mogla omogućiti da se na tim zgradama nadogradi jedan kat ili nekakva mansarda, da se stavi fasada radi energetske učinktivosti pa onda dodatno ugradi i lift. Takvi projekti se isplate jer se poboljšava kvaliteta stambeng fonda, a i energetska učinkovitost o kojoj se sve do kraja 1990-ih uopće nije vodilo računa. Sve to bi trebalo biti dio strategije stambene politike koju Vlada namjerava donijeti”, ističe.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!