Zemlja koja broji manje od 4 milijuna stanovnika i ubrzano ga gubi trebala bi dobar dio svojih resursa upotrijebiti da pruži logistiku i pomoć obiteljima s djecom. Znatno su porasli troškovi i kada je riječ o djeci, te se planiranje obitelji u ovim kriznim vremenima čini itekako hrabrim potezom.

Štefanija ima 30 godina, udala se i željela postati majka, a uskoro će joj se i to ostvariti. U osmom je mjesecu trudnoće i nekoliko dana prije Božića njezina obitelj postat će bogatija za djevojčicu. Supruga i nju kriza nije obeshrabrila, pa su se odlučili na proširenje obitelji.

“Muž i ja smo već neko vrijeme u braku i zapravo smo razmišljali o bebi i onda smo odlučili, dosta brzo se to dogodilo sad koračamo prema jednoj velikoj avanturi zajedno.Uplašeni jesmo, svjesni smo cjelokupne situacije, ali uz podršku obitelji i prijatelja i međusobne podrške ipak smo se odlučili za taj korak jer osobno smatram da nikad nije idealan korak za trudnoću i za dijete i da se te neke kockice zapravo rijetko kad poslože kad bismo mi htjeli i zato smo odlučili na taj korak i veselimo se”, govori nam učiteljica Štefanija Husić.

Karla je svoju djevojčicu dobila prije godinu dana. Iskustvo trudnoće, za nju bilo je traumatično zato se specijalizirala i danas je doula i pomaže trudnicama. I sama kao majka primijetila je da mora dublje posegnuti u džep čak i za najosnovnijim potrepštinama za svoju djevojčicu.

“I u pelenama i u vlažnim maramicama i u svemu što je neophodno za malu bebu. Koliki mi je budžet ne znam točno, ne obraćam toliko pažnju, nije mi to sad toliko važno, ali sam primijetila porast, ali netko tko nema veći porast sigurno da ga to pogađa i da teško je nekima”, ističe porodna doula Karla Čečura Hojsak.

Inflacija je loše utjecala i očigledno pogodila i privatne ginekologe koji primjećuju sve manji priljev pacijentica. Ginekološki pregled kod privatnika iznosi 600 kuna, pa se iznos koji trudnice moraju platiti tijekom trudnoće penje na 7.800 kuna samo za preglede.

Specijalist ginekologije i porodništva Gordan Crvenković koje posjećuju njegovu ordinaciju pao za 20 do 30 posto.

“To nije prvi put. Uvijek kad je kriza, financijske prirode onda je pad trudnica, tako je bilo i 2008., sad se to ponavlja,.. Dakle, nesigurnost, neizvjesnost, što će biti, ja pretpostavljam da je to glavni uzrok smanjenog broja trudnica u privatnu ordinaciju”, kaže Crvenković.

U Hrvatskoj pada broj stanovnika. Popis stanovništva donio je porazne rezultate.

“Ljudi imaju djecu ne samo radi ekonomskih razloga nego nekih osobnih potreba, time je teže to istraživati, ali svakako vidimo da u nekim istraživanjima da ljudi ako imaju prvo dijete da onda malo teže idu na drugu, a najteže na treće. Imanje prvog djeteta ima korelaciju s osobnim potrebama psihološku dimenzija, a onda svako drugo ima neku ekonomsku – a to je utjecaj države”, kaže demograf Marin Strmota.

Daniela Drandić iz udruge Roda pak kaže da mi kao društvo moramo pitati sami sebe imamo li politike i klimu takvu da roditelji priželjkuju imati jedno dijete više.

“Tako da zaista živimo u neizvjesnim i potrebno je imati smišljene politike koje će roditeljima pružati onoliko koliko se može jednu dozu sigurnosti i mogućnost planiranja”, kaže Drandić.

I zato je važno da država prepozna važnost sistemske podrške mladim obiteljima, a posebno u ovako izazovnim vremenima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.