U deset godina udvostručila se količina otpada od turizma. Čak četvrtinu 'proizvede' jedna županija

Komunalni otpad uključuje miješani komunalni otpad te odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava poput papira, kartona, stakla, plastike, biootpada i sličnog. Svakoga ljeta s masovnim dolaskom turista u Hrvatsku povećava se količina tog otpada, ponajprije jednokratne ambalaže te organskog otpada od obroka u hotelima i restoranima.

U proteklih deset godina broj turista stalno je rastao. Godine 2015. došlo je 14.3 milijuna turista, a prošle godine 21,3 milijuna. Pad je zabilježen jedino u pandemijskoj 2020. godini, no već sljedeće je nastavljen rast. U tih deset godina količina otpada od turizma u Hrvatskoj se udvostručila.

Lani 186.859 tona otpada od turizma

Prema podacima iz nedavno objavljenog Nacionalnog izvješća o komunalnom otpadu, koje je izradio Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, 2015. godine količina komunalnog otpada od turizma bila je 98.960 tona.

Već sljedeće, 2016. godine, količina tog otpada drastično je narasla na 139.535 tona i rasla iz godine u godinu sve do već spomenute 2020. kada je zbog protuepidemijskih zatvaranja pala na 83 tisuće tona. Od 2021. godine ponovno raste i lani je dosegla rekordnih 186.859 tona, što je skoro dvostruko više nego 2015. godine.

Udio 'turističkog' otpada dosegao 10 posto

Ujedno je u proteklih deset godina rastao i udio komunalnog otpada od turizma u ukupnoj količini komunalnog otpada u Hrvatskoj. Godine 2015. taj je bio 6 posto, a lani je dosegao do 10 posto.

Uzimajući u obzir prosječnu količinu komunalnog otpada po glavi stanovnika Hrvatske, količina turističkog otpada 2015. godine bila je kao da ju je 'proizvelo' 256.374 stanovnika, a lani je već bila ekvivalentna broju od 384.484 stanovnika.

Trećina otpada u Istri - od turista

Lani je najveća količina otpada nastalog od turizma bila u turistički najrazvijenijoj Istarskoj županiji - 48,1 tisuću tona ili čak četvrtina ukupnog lanjskog otpada od turizma u Hrvatskoj. Osim toga, otpad od turizma lani je činio čak trećinu ukupne količine komunalnog otpada u Istri.

Iza Istarske slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada od turizma. Najmanje Koprivničko-križevačka (50,2 tone) i Virovitičko-podravska županija (41,9 tona).