Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda gostovala je u N1 Studiju uživo u kojem je govorila o projektima zemalja članica koji su pod njihovom nadležnosti.
“Bila sam u Saboru, to je već sad treći put otkad sam u Revizorskom sudu. Nakon tri godine već je nastala tradicija razmjene informacija s njima i javnosti. Sad smo već drugi put u europskom izvješću dali negativno mišljenje Europskoj komisiji na rashodovnu stranu u proračunu jer je razina pogrešaka iznad one prihvatljive od 2 posto. Ove godine ta razina iznosi 3 posto, a prošle godine je bila 2,7 posto. Na prihodovnu stranu proračuna dali smo pozitivno mišljenje kao i prethodnih godina”, rekla je.
Navodi kako je rashodovna strana problematična zbog visokorozičnih projekata kao što su prihvatljivost troškova, prihvatljivost korisnika i projekata, nedostatak dokumentacije, a kako se perspektiva bliži kraju, viši je udio visokorizičnih projekata pa je ukupna razina pogreške često iznad 2 posto.
“Kad se gleda trend u kohezijskoj politici poboljšava se sustav upravljanja europskim novcem ali zbog promjena ljudi u sustavu i krajnjih korisnika bez iskustva, često dolazi do pogrešaka”, rekla je te dodala: “U Španjolskoj smo ove godine pogledali 11 projekata, a čak smo u 6 njih pronašli kvantificirane pogreške. Tu se vjerojatno radi o problemu ne funkcioniranja sustava te zbog toga uočavamo sumnje u moguće prijevare i namještanje ispunjavanja uvjeta natječaja. Kad uočimo pogreške, to se šalje dalje eurospkom glavnom tužitelju”.
Maletić kaže kako je ona dio revizijskog tijela, a ne istražnog koje radi forenziku na slučajevima.
“Ako u svojim revizijama naiđemo na nepravilnosti i dublje organizirane pogreške onda taj slučaj šaljemo dalje europskom glavnom tužitelju. U Hrvatskoj je 2021. bilo 7 velikih projekata i nismo pronašli ikakve greške”, rekla je te dodala: “No, Hrvatska je tu u vrhu po anonimnim prijavama i onda se radi selekcija po čemu bi se trebalo postupati”.
Navodi kako je broj prijava i sumnji na prijevare i korupciju porastao 2021. u odnosu na 2020. Prije dvije godine uočeno ih je 6, dok ih je prošle godine bilo čak 15.
“Mi upozoravamo Fond za opravak i otpornost koji je sad više u rukama članica i on pokazuje da su i klasični fondovi puni grešaka, prijevara i korupcija i da se i ti fondovi moraju pregledavati s jednakom pažnjom. Važno je da sustavi funkcioniraju i da to čiste prije bilo kakve istrage i revizije. U 6 država koje su bile u našem sustavu smo pronašli pogreške. EU daje sredstva, ali ti projekti ne ostvare onu pravu dodanu vrijednost u gospodarstvu zbog svih ostalih prepreka. EU je razmišljala pokrenuti reforme kako bi ti projekti imali smisla, da se dalje potiču inovacije i ulaganje u tehnologiju. Zato se ide u reforme pravosuđa, državne uprave, zdravstvenog i sustava obrazovanja”, rekla je.
VEZANA VIJEST
Navodi kako je Revizorski sud primijetio da su neke države ipak uspjele pronaći načina kako izbjeći neke jako važne reforme. Primjerice, mirovinska reforma u Njemačkoj ili Španjolskoj. Neke zemlje su sve obuhvatile, poput Hrvatske, ona je tu pokazala veliku želju i interes da se sredstva opravdaju, ali neki su se izvukli”, rekla je te dodala: “Brojne preporuke su se iz godine u godinu ponavljale ali nikako nisu davale učinka. Komisija mora već u fazi kad mi pripremimo izvješće napisati jasan odgovor misli li se držati preporuke i provesti je u praksi”.
Kaže kako su se zemlje koje su za kraj ostavile puno ciljeva i etapa, na kraju izvukle s više reformi.
“Uzmu više love, a manje naprave. Ali to im nije u interesu, interes bi im bio da to sve obave jer se na taj način ojačavaju u vrijeme krize i brže se i bolje razvijaju. Ako su neke zemlje imale jako puno javnih nabava, to direktno izaziva sumnju i veća se pažnja prebacuje na nju i njenu provjeru”, rekla je pa zaključila: “Neki nas korisnici pitaju kako znamo da je neki projekt rizičan? To je do iskustva”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare