Dvije i pol godine nakon što je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze novim koronavirusom koji uzrokuje bolest covid-19, još uvijek se na nekim mjestima provode mjere zaštite i sprečavanja širenja zaraze. Pa tako naprimjer u ljekarnu ne možete ući bez maske. No, upravo su te mjere zaštite, novitet u našem društvu, podijelile ljude izazvavši brojne rasprave, prosvjede pa i sukobe.
Otkako je 11. ožujka 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju koronavirusa u svijetu, postavljaju se pitanja porijekla virusa, njegovog utjecaja na zdravlje i sposobnosti širenja. Prema posljednjim istraživanjima objavljenima u časopisu Science u srpnju, tržnica životinja u kineskom Wuhanu bila je epicentar pandemije covida-19. Premda još nema jasnog dokaza da je virus prešao sa životinje na čovjeka na tržnici, taj se scenarij u znanstvenim krugovima smatra najvjerojatnijim uz mnoge argumente koji potrepljuju tu teoriju, no znanstvenici naglašavaju da možda nikad nećemo sa sigurnošću saznati porijeklo koronavirusa.
Vjerojatno je upravo ta neizvjesnost izvor velikih društvenih podjela, ali i plodno tlo za brojne teorije zavjere. Tim su se aspektom pandemije pozabavili u sklopu multidisciplinarnog projekta “Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom” i proveli istraživanje o tome tko vjeruje u teorije zavjere i kako se ponašaju teoretičari zavjera u takozvanom stvarnom svijetu.
Pod nazivom “Teorije zavjere o covidu-19 i protestna ponašanja” anketa donosi informacije o tome kakve karakteristike imaju ljudi koji vjeruju u teorije zavjere, što misle o mjerama koje su donosila tijela vlasti te koga smatraju odgovornim za širenje lažniuh vijesti u pandemiji.
Istraživanje je provedeno od 29. travnja do 17. svibnja 2022. uzorku od 1.401 odraslih osoba u dobi od 18 do 64 godine. U uzorku je bilo 33.8% necijepljenih osoba te 71% cijepljenih s barem jednom dozom, što odgovara aktualnim podacima o procijepljenosti odraslog stanovništva u Republici Hrvatskoj.
U što vjeruju teoretičari zavjera?
Najpopularnija raširena teorija zavjere je da se manipilura statistikom radi preuveličavanja smrtnosti od covida-19 tako što se u statistiku uključuju i osobe koje su umrle od drugih bolesti. U to vjeruje čak 49,7 posto ispitanih osoba.
Nešto više od 35 posto ispitanih vjeruje da je covid-19 namjerno proizveden i raširen za stvaranje političke i ekonomske koristi svjetskim silama, kao i to da je virus proizveo farmaceutski lobi radi bogaćenja na prodaji cjepiva.
Više od 30 posto ispitanih vjeruje da se pretjeruje s isticanjem opasnosti covida-19, i to samo da bi se kontrolirao stanovništvo i da bi se organičila njihova prava i slobode.
Očekivano, najmanje raširene teorije zavjere su one o ugrađivanju čipova pa tako osam posto ispitanih vjeruje da 5G tehnologija izaziva covid-19 i da velike kompanije na tome zarađuju, a nešto više od devet posto ispitanih smatra da je covid-19 stvoren umjetno kako bi se u ljude pomoću cjepiva ugradili čipovi za praćenje i kontrolu ponašanja.
Kako su se mijenjale informacije i saznanja o novoj bolesti, tako se mijenjala i razina vjerovanja u teorije zavjere. Ona je padala s vremenom, a najveći pad uočen je nakon prvog velikog pravog vala zaraze u RH, odnosno u zimu 2021.
Posljednje dvije spomenute teorije (5G tehnologija i umjetno stvoren virus za ugradnju čipova) najviše gube na popularnosti i imaju konstantan silazan trend.
S druge strane, vjerovanje u namjerno stvaranje virusa u svrhu rušenja svjetske ekonomije i zarade farmaceutskog lobija i dalje su popularne.
Konspirativni mentalitet
Ovo je istraživanje također pokazalo da su teorijama zavjere povezanim s koronavirusom i pandemijom sklonije osobe koje i inače naginju takvim teorijama. Primjerice, oni često vjeruju da zrakoplovi zaprašuju nebo kemikalijama kako bi se na ljudima radili eksperimenti ili da globalna elita putem GMO hrane ljudima skraćuje život.
Tako je jasno pronađena veza između vjerovanja u teorije zavjere o covidu-19 i “konspirativnog mentaliteta”, odnosno sklonosti takvom razmišljanju i inače. Pritom se misli da su osobe sklone teorijama zavjere sklonije povezivanju nepovezanih događaja, traženju skrivenih značenja i slično.
Autori istraživanja ističu da je takav način razmišljanja opasan za zdravlje demokracije jer se tako relativizira težina događaja, a u njima se uvijek traži djelovanje “unutarnjih i vanjskih neprijatelja koji nastoje preuzeti državu te promijeniti društvo nagore”. Istraživanje je pokazalo i da su osobe koje vjeruju u teorije zavjere spremnije poduzimati akcije protiv uvođenja mjera zaštite te imaju izraženiji stav o neopravdanosti mjera, teže podnose njihove posljedice i u manjoj su mjeri spremni cijepiti se u budućnosti.
Što određuje osobe koje vjeruju u teorije zavjera vezane uz covid-19?
Istraživanje je pokazalo da su teorijama zavjera u pandemiji bile sklonije mlađe osobe, niže obrazovane, iz kućanstava s nižim primanjima i iz manjih mjesta.
One također imaju nižu razinu povjerenja u znanost, sklonije su desnim populističkim stavovima i religioznosti, imaju nižu znanstvenu i političku pismenost te su manje skloni kritičkom razmišljanju. Konačno, posjeduju izraženi osjećaj društvene alijenacije te okretanje nacionalizmu, napominju autori studije.
Statistika još nekih obrađenih pitanja
Hoćete li se cijepiti u budućnosti ako to bude preporuka?
Sigurno ili vjerojatno ne – 46,1%
Sigurno ili vjerojatno da – 39,4%
Kako ste se nosili s mjerama zatvaranja u pandemiji?
Vrlo teško 9,1%
Teško 28,6%
Osrednje 43,8%
Lako 13,5%
Vrlo lako 5,1%
Na pitanje tko je najodgovorniji za širenje dezinformacija u Hrvatskoj, ispitanici su u najvećoj mjeri odgovorili – političari i novinari.
U istraživanju predstavljenom danas u Zagrebu su sudjelovali koordinator istraživačkog dijela Pro-fact projekta i profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Nebojša Blanuša, suradnica u istraživačkom timu Pro-facta i profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković te suradnica u istraživačkom timu Pro-facta i profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Andrea Vranić.
Nositelj projekta “Pro-fact: Razotkrivanje covida-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom” je Gong s partnerima Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilištem u Dubrovniku, Faktografom, Fakultetom elektrotehnike i računarstva, te uz suradnju Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Sindikata novinarki Hrvatske (SNH).
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!