Pandemija pretilosti, koja posljednjih 20 godina predstavlja problem na globalnom nivou, nije mimoišla ni naše prostore.

Doc. dr. Ognjan Skrobić za portal N1 navodi da, ako promatramo odraslu populaciju, povećanu tjelesnu masu (BMI iznad 25 kg/m2) ima oko 54 posto, dok je onih s BMI-jem iznad 30kg/m2 čak 21 posto. Prema njegovim riječima razlozi za to su višestruki, ali dominantna su dva – sve više pribjegavamo brzoj hrani, a sve manje se krećemo.

Dr. Skrobić kaže da su posljedice pretilsoti na zdravlje pojedinca ozbiljan problem i ono o čemu se dovoljno ne govori.

“Većina promatra pretilost kao estetski problem. Ali ono što se zanemaruje su popratna oboljenja koja prate pretilost. Među njima prednjači šećerna bolest, zatim povišen krvni tlak, ali i ozbiljna oboljenja srca, pluća, lokomotornog sustava, hormonalni disbalans i mnoga druga”, ističe.

Upravo zato se pretilost danas definira kao oboljenje i posebno je bitno da ga stručna javnost, ali i opća populacija počnu takvim smatrati, dodaje doktor.

Prvi korak – pravilna prehrana i aktivnost

“Prvi korak u liječenju pretilosti apsolutno treba biti prelazak na normalnu, uravnoteženu prehranu i promjene životnih navika, prvenstveno u smislu pojačavanja fizičke aktivnosti”, naglašava dr. Skrobić.

Bitno je u ovom procesu obratiti se stručnim nutricionistima jer, kako kaže, danas postoje brojne štetne dijete, bez ozbiljnog znanstvenog utemeljenja, kojima se obično ostvaruje kratkotrajan učinak  koji se vrlo brzo gubi, dok su moguće i posljedice za zdravlje. Pravilna prehrana mora uključiti sve grupe namirnica, unesene u dovoljnoj količini i pravilno izbalansirane, dodaje on.

“Pretilost treba shvatiti kao bolest, a za pravilnio liječenje nužan je multidiscipiplinarni tim. Uz nutricionistu kao prvu instancu, nužni su često savjeti i pregled endokrinologa. Vrlo često je nužna i psihološka podrška. Također, u liječenje je povremeno potrebno uključiti i specijaliste kardiologije te pulmologije, ovisno o bolestima koje prate pretilost”, ističe dr Skrobić.

Želučani balon

On kaže da su se danas pojavili i prvi lijekovi koji su uspješni u regulaciji tjelesne težine, ali naglašava da prepisivanje lijeka treba prepustiti specijalistima koji se bave pretilošću. Uz nutritivnu potporu liječenje može biti uspješno, i što je još važnije održivo u dugom vremenskom periodu, kaže doktor.

“Od pomoćnih sredstava za liječenje pretilosti naveo bih želučani balon. Ova vrsta specijalno dizajniranog silikonskog balona postavlja se u želudac endoskopskim putom. Ovim tretmanom moguće je uspješno skinuti i oko 20 kg, pa i više uz adekvatan režim prehrane, u periodu od šest mjeseci do godinu dana, koliko balon može maksimalno stajati u želucu”, kaže dr Skrobić.

Kirurška metoda

Danas se često govori o kirurškom liječenju pretilosti. Dosta izrazito pretilih pacijenata vidi ovu metodu kao prvu opciju. Ipak, treba istaknuti da za ovakvu vrstu liječenja treba poštovati striktne medicinske indikacije.

“Indikacije za barijatrijsku kirurgiju su indeks tjelesne mase (BMI) preko 40, ili preko 35 ako su uz pretilost prisutne neke bolesti koja su direktno vezane s pretilošću. U timu za pripremu pacijenta za operaciju trebao bi biti endokrinolog, nutricionist te psihijatar. Zbog specifičnosti operacije pacijenti trebaju proći detaljnu kardiološku i pulmološku kontrolu, a u timu je nužan iskusan anesteziolog”, govori naš sugovornik.

Dodaje da danas postoji široki spektar barijatrijskih procedura od kojih su najčešće dvije.

“Sleeve gastrektomija je procedura koja je danas u svijetu najzastupljenija. Ovom procedurom želudac se sužava, a dio želuca koji je zadužen za širenje nakon obroka, se odstranjuje. Prirodan tok probavnog trakta se ovom procedurom čuva, ali je nemoguće uzeti veću količinu hrane odjednom, odnosno, prejedanje nije moguće”, navodi on.

Ovom operacijom aktivira se i niz fizioloških mehanizama koji sudjeluju u regulaciju kako težine, tako i dijabetesa ako je bio prisutan.

“Druga najzastupljenija kirurška procedura je gastrični bypass. Ovom metodom se pored toga što se želudac značajno skrati, iz resorpcije izbacuje veća površina tankog crijeva. Ova procedura pored toga što je izrazito efikasna u regulaciji tjelesne mase, ima fantastične učinke na šećernu bolest te poremećaje u metabolizmu lipida. Upravo zbog odličlnih učinaka na šešćernu bolest i dislipidemije, ova kirurgija se danas naziva i metabolička kirurgija”, kaže doktor.

Ako je barijatrijska kirurgija ispravno indicirana, pripremljena i urađena na pravi način, rezultati su više nego zadovoljavajući, ističe.

“Pacijenti dobijaju priliku za novi život. Nakon operacije nužno je osigurati praćenje od strane iskusnog tima, prije svega nutricionista, da bi se u kasnijem postoperativnom toku izbjegli malnutritivni poremećaji, odnosno da bi se spriječilo ponovno vraćanje kilaže neumjerenom i neprilagođenom prehranom“, navodi doc. dr. Ognjan Skrobić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.