Film Dragana Bjelogrlića "Čuvari formule", koji je premijerno prikazan u Locarnu 4. kolovoza, bacio je novo svjetlo na transplantaciju matičnih stanica i otkrio manje poznate detalje o prvoj transplantaciji matičnih stanica, čiji su akteri bili francuski liječnici i srpski znanstvenici s Instituta Vinča.
Nacionalni registar kaže da nam treba što više potencijalnih darivatelja matičnih stanica i kažu da svatko od nas u sebi nosi lijek koji nekome može spasiti život.
Prva transplantacija matičnih stanica obavljena je 1958. godine, a pacijenti su bili srpski znanstvenici iz Vinče. Na pitanje kako je to izgledalo, Glorija Blagojević iz Instituta za transfuziju krvi kaže da iako nam se svima 1958. godina čini dalekom, mnoge stvari se poklapaju s današnjicom. “Patnja, bol i neizvjesnost i strah naših ozračenih znanstvenika iz Vinče koji su to proživjeli i čekali svog donora slika je gotovo svakog pacijenta danas koji čeka transplantaciju i svog donora”, rekla je Blagojević.
Srpski poznati glumac i redatelj filma Dragan Bjelogrlić, prema riječima sugovornika N1 Srbija, izrazio je bojazan da film možda ne uplaši ljude jer je zahvat u to vrijeme bio bolan, užasan, matične stanice prikupljane su iz koštane srži, a donori riskirali svoje živote. “Ali to se promijenilo, medicina je neporecivo napredovala… Ti veliki Francuzi koji su tada žrtvovali svoje živote za tamo nepoznate strance, danas mogu biti samo dobar primjer svim ljudima. Danas darivanje matičnih stanica nije žrtva, već privilegija – postupak je bezbolan, siguran za zdravlje, matične stanice se uzimaju iz periferne vene, klasičnim darivanjem krvi”, rekla je Gloria Blagojević.
Nada se da nakon filma javnost više neće šutjeti na molbe Zavoda za transfuziju krvi.
Sugovornik N1 Srbija naglašava da je transplantacija matičnih stanica jedini put do izlječenja mnogih hematoloških bolesti: “To su pacijenti koji ne reagiraju na običnu, klasičnu kemoterapiju, moraju primati matične stanice, to su urođene metaboličke bolesti, poremećaji imunološkog sustava. Djeca često obolijevaju. Nažalost, sve je više pacijenata iz Srbije kojima su potrebne matične stanice.”
Da bi netko primio transplantaciju matičnih stanica, donor mora biti podudaran. Na pitanje što to znači, gošća N1 objasnila je da darivatelj i pacijent moraju imati neke zajedničke karakteristike – humane leukocitarne antigene. “Kao normalne krvne grupe. Ti se antigeni nalaze na bijelim krvnim zrncima, a njihova glavna značajka je iznimna raznolikost. Postoje milijuni i milijuni kombinacija, tako da je vrlo teško da dvoje ljudi bude slično, osim ako nisu braća i sestre. Zato je važno da nas bude što više”, rekla je dodavši da se na taj način povećava mogućnost pronalaska podudarnosti.
U laboratoriju Zavoda za transfuziju krvi vršimo obradu i pripremu bolesnika i darivatelja za transplantaciju.
Dragan Bjelogrlić je donor organa, a glumci iz “Čuvara formule” upisali su se u Registar darivatelja matičnih stanica. “Glavni glumci pristupili su registru i na neki način odali počast likovima koje tumače i pokazali da to nije ništa strašno – da je to samo mala epruveta periferne krvi, kao test krvi, i nekome daješ mogućnost da preživi i ima ima bolje sutra”, istaknula je Gloria Blagojević.
Govoreći o pristupu Registru, kaže da onaj tko mu želi pristupiti treba biti zdrav, bez težih kroničnih bolesti te imati od 18 do 45 godina. “Ispunite upitnik, dajte mali uzorak krvi iz vene. To je sve. Ubacimo vas u bazu, čekate da vas pozovu, spojite se s nekim i date mu šansu da preživi”, kazala je.
Prenijela je neka iskustva samih darivatelja te rekla kako kažu da je nevjerojatan osjećaj kada su nekome pomogli i da im je nakon toga sve krenulo na bolje.
Nacionalni registar, piše N1 Srbija, uveden je 2005. godine. “S vremenom smo nekako rasli, prije početka prošlogodišnje akcije ‘Osloni se na mene’ bilo nas je oko 10.000. Nakon kampanje neke su se stvari promijenile, ljudi su čuli, shvatili važnost i ima nas 18.000. Ali to nije dovoljno, mora nas biti puno više, da nađemo donora za što više naših pacijenata. Dio smo svjetskog registra, raspolažemo s oko 40 milijuna potencijalnih darivatelja, ali za 10 posto pacijenata još uvijek ne možemo pronaći donora. Mi na istom teritoriju sličniji smo jedni drugima. Lakše je za našeg pacijenta naći donora iz Srbije nego iz Brazila. Molimo ljude za razumijevanje da se radi o ozbiljnoj stvari – ‘malo’ od donora, a ‘sve’ za nekoga tko treba primiti matične stanice”, rekla je.
Govoreći dalje o registru, kaže da je urađeno više od 230 nesrodničkih transplantacija, što je, ističe, puno za Srbiju, zemlju s oko 6,7 miliona stanovnika. Radimo po svim svjetskim standardima, dio smo svjetskog registra, radili smo matične stanice za pacijente iz inozemstva, imamo donore za naše pacijente iz inozemstva, dodaje.
“Mislim da nakon ovog filma, kako god gledali, s bilo koje političke strane, ili s bilo koje strane iz tog doba, moramo shvatiti da je osnovna poruka da je humanost bila najspasonosniji lijek. Trebamo shvatiti da svi to imamo u sebi, ako smo zdravi – zašto ne? Tim više što su ti zahvati potpuno sigurni za zdravlje”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare