Koliko je moždana magla opasna i zašto ju sve više ljudi osjeća?

Moždana magla izraz je koji se često koristi za opisivanje stanja mentalne nejasnoće, u kojem se misli osjećaju usporeno, fokus je otežan, a pamćenje nepouzdano. Za one koji to dožive, moždana magla može izgledati kao hodanje kroz mentalnu izmaglicu, zbog čega se mogu osjećati frustrirano, rastreseno i tjeskobno zbog svoje nesposobnosti da “razmišljaju ispravno”, piše ordinacija.hr.

Kakav je osjećaj moždane magle?

Moždana magla manifestira se na različite načine, uključujući:

• Poteškoće s koncentracijom na zadatke ili razgovore.


• Zaboravljanje jednostavnih detalja, poput mjesta gdje ste ostavili ključeve.


• Mentalnu tromost, odnosno osjećaja kao da vam se misli kreću kroz blato.


• Teškoće u pronalaženju pravih riječi ili završavanja rečenica.


• Opći osjećaj nepovezanosti s mentalnom jasnoćom.

Znanost iza moždane magle i tjeskobe

Moždana magla usko je povezana s fiziološkim i psihološkim procesima tjeskobe.

Fiziološka strana moždane magle

Sustav za odgovor na prijetnje

Kada mozak uoči prijetnju, amigdala aktivira odgovor “bori se ili bježi”. To daje prednost preživljavanju u odnosu na dnevne zadatke, preusmjeravajući resurse dalje od prefrontalnog korteksa — dijela mozga koji je odgovoran za logično razmišljanje i donošenje odluka. Kao rezultat toga, postaje teže koncentrirati se, zapamtiti ili učinkovito riješiti probleme.

Hormoni stresa

Anksioznost izaziva oslobađanje hormona stresa poput kortizola i adrenalina. Iako je kratkoročno korisno, produljeno povišenje kortizola može oštetiti hipokampus koji upravlja pamćenjem i učenjem. Ovaj poremećaj doprinosi mentalnoj zamućenosti povezanoj s moždanom maglom.

Hipervigilantnost

Tjeskoba drži mozak u stanju hipervigilnosti, neprestano tražeći prijetnje. Ova pretjerana stimulacija preplavljuje kognitivne resurse, što dovodi do mentalnog umora i maglovitog razmišljanja.

Psihološka strana moždane magle

Osim svoje fiziološke osnove, moždana magla je pojačana načinom na koji anksioznost utječe na obrasce razmišljanja:

Katastrofično razmišljanje

Anksioznost potiče spiralne scenarije “što ako” koji monopoliziraju mentalni prostor. Na primjer, “Što ako ova magla nikad ne nestane? Što ako nešto ozbiljno nije u redu sa mnom?” Ove misli povećavaju zabrinutost i skreću fokus s produktivnog razmišljanja.

Prinude i provjeravanje

Ljudi često testiraju svoje pamćenje ili bistrinu, opetovano promatrajući sebe radi poboljšanja. Ovo ponašanje pojačava percepciju mozga da je moždana magla prijetnja, održavajući ciklus tjeskobe.

Samokritičnost

Frustracija zbog magle u mozgu često dovodi do negativnog samogovora, poput: “Zašto ne mogu jasno razmišljati? Što nije u redu sa mnom?” To povećava stres i otežava oporavak.

Razbijanje ciklusa moždane magle

Iako se moždana magla može osjećati kao da nema kraja, ona je privremena i podnošljiva. Evo kako prekinuti krug:

• Shvatite: Prepoznajte da je moždana magla simptom tjeskobe, a ne znak kognitivnog pada. Znajući to može ublažiti strah.


• Prestanite testirati i nadzirati: Oduprite se potrebi da provjerite svoje pamćenje ili bistrinu. Ovo ponašanje samo signalizira vašem mozgu da je magla prijetnja, održavajući anksioznu petlju aktivnom.


• Smanjite razinu stresa: Može pomoći smirivanje živčanog sustava svjesnošću, dubokim disanjem ili tehnikama opuštanja.


• Dajte prioritet odmoru: Nedostatak sna pogoršava maglu u mozgu, stoga težite dosljednom, kvalitetnom odmoru.


• Potražite podršku: Terapija, osobito kognitivno bihevioralna terapija (CBT), može se pozabaviti korijenskim uzrocima tjeskobe i pružiti alate za učinkovito upravljanje simptomima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.