Liječnica objašnjava što je ključno za spašavanje osoba sa srčanim zastojem

"Prije tri godine u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu postavili smo defibrilator i educirali dosta djelatnika jer je tu školu pohađala djevojčica s teškom bolesti, brugada sindromom koji u bilo kojem trenutku može izazvati srčanu smrt. U dvorištu škole jednom prolazniku se dogodio srčani zastoj, domar škole započeo je reanimaciju i koristio defibrilator. Hitna pomoć je došla vrlo brzo, za nekih osam do devet minuta, i taj je čovjek nakon osam dana izašao iz bolnice", ispričala je za N1 koordinatorica kampanje "Oživi me" Zaklade Hrvatska kuća srca Ivana Portolan Pajić jedan od primjera uspješnog spašavanja života jer je bio prisutan laik koji zna pružiti pomoć oživljavanja i dostupan defibrilator.

Nažalost, kako dodaje, znatno više je primjera s tragičnim krajem. Da više ljudi zna pomoći taj bi broj smrtnih slučajeva bio daleko manji, ističe.

Može se dogoditi bilo kome, bilo kad i bilo gdje

Predrasuda je, naglašava, da se srčani zastoj događa starijim bolesnim osobama, može se dogoditi i mladima.

"Srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kad i bilo gdje. Svi smo više puta bili svjedoci da se to događalo sportašima gdje postoje velika opterećena srčanog mišića. Najviše u nogometu, košarci, vaterpolu i kod plivača".

Objašnjava da se srčani zastoj događa na bolesnom srcu, prividno zdravom zbog neke neotkrivene nasljedne bolesti srca ili zbog nekog iznenadnog događaja. Također, uzrok mogu biti i enormne vrućine kakve su ovih posljednjih tjedana.

"Ljudi ne piju dovoljno tekućine. Dolazi do širenja krvnih žila, padanja krvnog tlaka i sve to može ubrzati rad srca i dovesti do teških aritmija koje dovedu srce do srčanog zastoja. Zato posebno treba paziti na zdravlje za vrijeme ovakvih temperatura koje su šok za naš organizam. Velika razlika u temperaturi unutarnjih prostora gdje se koristi klima od vanjskog isto može štetiti srcu kao i kad ljudi jako zagrijani ulaze u more ili hladne rijeke", poručuje.

Slučajni prolaznici prvi su u prilici pomoći

Navodi da se čak 80 posto srčanih zastoja događa izvan bolnice, najčešće na ulici, na poslu ili kod kuće. Stoga su upravo slučajni prolaznici ti koji su prvi u prilici pomoći unesrećenoj osobi.

"Hitna medicinska pomoć u prosjeku dolazi između devete i trinaeste minute, a u ruralnim sredinama dolazi i kasnije. Osoba sa srčanim zastojem treba pomoć u prvih nekoliko minuta jer tijelo ostaje bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima te za nekoliko minuta osoba umre. Zato će prvi pomoći slučajni svjedok pa je jako važno da građani znaju prepoznati srčani zastoj i započeti postupak reanimacije", poručuje.

Važan uređaj koji pomaže u oživljavanju je vanjski automatski defibrilator koji bi se trebao nalaziti, kako objašnjava, na svim javnim mjestima gdje postoje velika okupljanja ljudi. Procjenjuje se da bi trebao biti jedan defibrilator na 2000 stanovnika, čak i više, a Hrvatska ih ima svega između 700 i 800. U Zagrebu ih je oko 70 i nisu sto posto na javnim mjestima.

Naime, koristiti ih može, navodi, samo osoba koja je prošla edukaciju pa se nalaze u ljekarnama, na nekim okretištima tramvaja, trgovačkim centrima, u Domu sportova i Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Međutim, kako kaže, pitanje je koliko se ljudi njima zna koristiti.

"Ljudi su sada svjesniji koliko je važno znati postupak oživljavanja"

Upravo iz ovih razloga Zaklada Hrvatska kuća srca pokrenula je prije osam godina projekt “Oživi me” kako bi što veći broj građana naučili pružiti prvu pomoć oživljavanja.

"Jedini postupak kojim se može spriječiti smrt od srčanog zastoja je brzo pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje oživljavanja. Rana reanimacija i neodložna defibrilacija unutar jedne do dvije minute pokazala se kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja ugroženih osoba, a spašavanje života u ovom slučaju obavljaju laici prije dolaska tima hitne medicinske pomoći", objašnjava koordinatorica projekta Portolan Pajić.

U suradnji sa studentskom udrugom Studentska Ekipa Prve Pomoći (StEPP) godišnje provode 12 edukacija, šest prije ljeta i šest nakon ljeta, a jednu takvu nedavno su održali u Zagrebu. Odaziv građana je izvrstan, uvijek ima netko tko bi htio pristupiti edukaciji, kaže.

Smatra da su ljudi sada svjesniji koliko je važno znati postupak oživljavanja i pružiti pomoć kod srčanog zastoja nego što si bili prije deset godina.

"Na ovu prvu javnu edukaciju koju smo imali prvi put nakon dvije godine zbog pandemije bio je veliki odaziv građana koji su bili zainteresirani. Tako smo tijekom tog jutra educirali više od 200 građana o postupcima oživljavanja i pružanja prve pomoći kod gušenja", govori.

Dosad su educirali više od 6000 građana, a edukacije su provodili i u drugim većim gradovima. U prosjeku su godišnje educirali između 600 i 1000 ljudi te se nadaju da će to biti moguće i ovom novom razdoblju.

"Građani su svjesni, ali ponajprije su svjesni toga da ne znaju pravilan postupak prve pomoći. Većina ih se sjeća nečega s polaganja prve pomoći kod polaganja vozačkog ispita. Svjesni su da ne znaju kako treba, da nisu vježbali i žele naučiti kao bi bili sigurniji", objašnjava.

Često ih motivira, dodaje, ako su u svom okruženju čuli za slučaj iznenadne srčane smrti ili ako imaju osobu koja ima neku kardiovaskularnu bolest pa da joj neće znati pomoći. Na edukacije dolaze i osobe koje rade u zvanjima gdje je znanje iz oživljavanja čak i potrebno kao što su kineziolozi u različitim sportskim društvima, instruktori, turistički vodiči, djelatnici škola koji imaju dijete s teškom kardiovaskularnom bolesti.

"To su jako motivirani ljudi kojima nije problem potrošiti dva do tri sata svog vremena i naučiti postupak oživljavanja. Od njih vrlo često dobivamo povratne informacije kad su iskoristili stečeno znanje", ističe.

“Važno je što prije prepoznati srčani zastoj”

Na edukacijama, kao što je bila ova u Zagrebu, građani prije svega nauče što je srčani zastoj. Kad srčani mišić prestane raditi, odnosno srce više ne istiskuje krv u krvne žile tijelo ostaje bez opskrbe kisikom. Na nedostatak kisika najosjetljiviji organ je niski mozak koji već nakon četiri minute počinje propadati.

"Prve minute su ključne za spašavanje unesrećene osobe. Zato je važno što prije prepoznati srčani zastoj, utvrditi da je osoba u nesvijesti, da ne diše, pozvati hitnu pomoć, ostati na vezi s dispečerom i započeti s reanimacijom”, naglašava.

U Hrvatskoj samo 10 posto građana zna pružiti prvu pomoć