Alergije su prisutne u svim dobnim skupinama, od najmlađih do najstarijih i rastu iz godine u godinu.
Predstavljaju poremećaj u funkcioniranju imunološkog sustava i njegovu burnu reakciju kao odgovor na izloženost uobičajenim supstancama, hrani ili drugim uzročnicimna, koji kod većine ljudi ne izazivaju reakciju.
vezana vijest
“Alergije se javljaju kada imunloški sustav pogrešno reagira na određene bezopasne supstance kao da su štetne. Kad su u pitanju alergeni oni mogu biti dišni, kontaktni i nutritivni. Najčešći su pelud trava i drveća, grinje, dlaka životinja, plijesan i hrana poput oraha, kikirikija, pšenice, soje, voća, ribe, školjki, jaja i kravljeg mlijeka. Zatim su to ugrizi ili ubodi insekata, lijekovi, lateks i kućna kemija“, kaže za portal N1 Srbija prim. dr. Slavica Plavšić, specijalistica za plućne bolesti.
Kod peludnih alergija korisno je pratiti kalendar peludne aktivnosti. Biljka čiji pelud izaziva najčešće i najburnije alergije je ambrozija.
To je jednogodišnja korovska biljka koja može narasti i do dva metra. Stablo joj je uspravno, razgranato, s listovima jajolikog oblika koji su posuti dlačicama.
Amrozija cvjeta od prve polovice lipnja do kraja rujna i dijela listopada i izaziva najburnije alergijske reakcije od svih peludnih biljaka, a u ovom periodu je koncentracija peluda veoma intenzivna.
Alergija na ambroziju sve češća
Prema riječima dr. Plavšić, alergija na ambroziju je iz godine u godinu sve češća i kod osoba koje predhodno nisu imale alergijske reakcije na ovu biljku. Zbog toga mnoge osobe imaju simptome alergije ovih dana. Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama.
Zrela biljka stvara i do osam milijuna peludnih zrna, koja su i izuzetno lagana pa ih vjetar može raznositi i na udaljenost do sto kilometara. Zrno peluda zadržava klijavost i do 40 godina, a u zraku se zadržava i duže od 100 dana.
Smatra se, navodi sugovornica portala N1 Srbija, da je oko 10 posto stanovništva alergično na peludni prah ambrozije. Ova pelud sadrži oko 50 alergenih supstanci, a neke od njih mogu izazvati veoma teške simptome kod osjetljivih osoba.
“Granična vrijednost za ambroziju je 30 peludnih zrna u kubnom metru zraka, jer je veliki alergen, dok je za ostale granična vrijednost 60. Krajem kolovoza i početkom rujna izmjerene vrijednosti u Beogradu mogu biti 200, čak i 800 do 900 peludni zrna po kubnom metru zraka, a granična vrijednost je 30. Najveća koncentracija peluda ambrozije ikada zabilježena u Beogradu bila je 22. kolovoza ove godine kad je u jednom kubnom metru zraka bilo tisuću peludnih zrna“, ističe dr. Plavšić.
Alergijske reakcije na ambroziju se prvenstveno javljaju u gornjim dišnim putevima. Kolovoz, rujan i listopad su tri mjeseca u godini kada je alergija na ambroziju u punom jeku.
“Tipični simptomi su svrbež i osjećaj peckanja u nosu i očima, intenzivno kihanje i suzenje očiju, obilno curenje iz nosa, smanjen osjet mirisa, nekad i otežano disanje. Simptomi su slični prehladi, a mogu traju i duže od tjedan dana. Teži oblici alergije na ambroziju izazivaju razdražljivost, glavobolju, zujanje u ušima, ponekad i napad bronhijalne astme“, kaže liječnica.
Korisni savjeti
U vrijeme jake peludne aktivnosti ambrozije, kao što je sada, trebalo bi držati zatvorene prozore stana ili automobila, da se spriječi ulazak peluda.
Također bi trebalo izbjegavati izlaske iz kuće kada je vjetrovito jer se čestice peluda lako prenose vjetrom. Potrebno je tuširati se i prati kosu svaku večer, a ruke bi trebalo češče prati tijekom dana. Preporuka je da se rublje ne suši vani, a jastučnice bi trebalo mijenjati češče nego inače.
Aktivnosti bi trebalo planirati ovisno o koncentraciji peludi u zraku, a za vrijeme najveće peludne aktivnosti trebalo bi izbjegavati boravak na otvorenom. Imajte na umu da je koncentracija peluda najveća u jutarnjim satima i tijekom prijepodneva, a najmanja nakon kiše.
Neophodno je organizirano i sistematsko, kemijsko i mehaničko uništavanje ovog korova na javnim površinama i privatnim prostorima što je regulirano zakonima. U Beogradu se suzbijanjem ambrozije bavi Zavod za biocide i medicinsku ekologiju.
“Većina osoba sa alergijama ima genetsku predispoziciju bolesti. Ako oba roditelja imaju alergije njihova djeca imaju mnogo veće šanse da se i kod njih razviju. Ukoliko jedan roditelj ima alergije, dijete će imati od 30 do 50 posto veće šanse da bude alergično na nešto“, smatra liječnica.
Dodaje kako to ne mora značiti da će i djeca biti alergična na isto na što su i roditelji.
“U slučaju da oba roditelja pate od alergija, njihova će djeca imati 60 do 80 posto veće šanse da i sami razviju alergijske reakcije. Naš imunološki sustav je kompleksan i najčešće nas brani od potencijalnih napadača, kao što su bakterije i virusi, stvaranjem antitijela, u ovom slučaju stvaranjem IgE antitijela. U kontaktu sa alergenom u tijelu se stvaraju IgE antitijela kao obrana na uneseni antigen“, objašnjava dr. Plavšić.
Dodaje da prilikom sljedećeg kontakta s alergenom IgE antitijela vezana za ćelije mastocita reagiraju, vežu alergen pri čemu se iz mastocita oslobađa histamin i druge aktivne materije takozvani medijatori upalnih reakcija.
Prema riječima liječnice, na pojavu alergije kod neke osobe pored genetike tječe i okruženje u kojem živi i funkcionira.
“Najčešće alergije koje se javljaju kod ljudi su: alergijski rinitis (nazalna alergija), alergijski konjunktivitis (alergija oka), urtikarija (koprivnjača), alergijski dermatitis, alergija na sunce, alergija na hranu i lijekove i alergijska astma“, ističe dr. Plavšić.
Alergije su danas veoma česte pogotov kod djece, ali se mogu javiti i u bilo kojoj životnoj dobi. Neke alergije nestaju kako dijete raste, a neke ostaju do kraja života. Odrasli mogu razviti alergiju na supstance na koje nisu prethodno bili alergični.
Mnogobrojni problem mogu nastati zbog alergija i nepovoljno utjecati na svakodnevne aktivnosti i kvalitetu života. Srećom, većina alergijskih reakcija su blage i mogu se držati pod kontrolom u velikoj mjeri.
Neke vrste alergija, uključujući alergiju na hranu, lijekove ili ubod insekata, imaju potencijal izazvati ozbiljnu, po život opasnu reakciju organizma: angioedem, anafilaksu ili anafilaktički šok.
Ovo su veoma hitna stanje i zahtijevaju liječenje.
Znaci i simptomi uključuju: Nedostatak zraka, gušenje, pad krvnog tlaka, osip na koži, nesvjesticu, brz i slab puls, mučninu i povraćanje i gubitak svjesti.
Potencijalno opasne alergijske reakcije se javljaju jako brzo nakon kontakta s alergenom ili unutar šest sati. Ovako teške alergijske reakcije se javljaju rijetko.
Dijagnoza alergija
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, kliničkog pregleda, laboratorijskih analiza, kožnim alergijskim probama, po potrebi bronhoprovokacijskim testom i spirometrijom.
Kako bi odredili na što je točno pacijent alergičan, rade se kožne alergijske probe, takozvani Prickov test. Kožne probe se rade pomoću specijalno pripremljenih, laboratorijskih alergena kao što su pelud, kućna prašina, grinje, plijesan ili duhan.
“Alergeni se nanose na kožu podlaktice pacijenta i, nakon kraćeg čekanja, nakon pola sata i nakon 24 sata, provjerava se na koži postoji li reakcija. U bolje opremljenim ustanovama rade se alergotestovi kojima se određuje prisustvo IgE antitijela na određeni antigen upotrebom uzorka krvi u „in vitro“ uvjetima. Ovi testovi sve više koriste i zamjenjuju tradicionalni Prickov test“, objašnjava liječnica.
Terapija
Najefikasniji način kontrole alergije je izbjegavanje alergena koji izaziva reakciju, kad god je to moguće.
“Ako postoji alergija na hranu, trebalo bi je izbjegavati, ali i provjeriti deklaracije proizvoda o alergenima u određenoj hrani. Osobama koje imaju problema s alergijama na pelud savjetuje pratiti peludne aktivnosti na mnogobrojnim stranicama i aplikacijama koje sada postoje i da tada izbjegavaju boravak u prirodi, pogotovo ujutro jer je tada koncentracija peludi najveća“, kaže dr. Plavšić.
Također kaže da unošenje dovoljnih količina vitamina C, vitamina D, kalcija i cinka može pomoći. Lijekovi koji se koriste u kontroli simptoma alergijske reakcije su: antihistaminici koji se mogu uzeti kada počnu simptomi reakcije, a najbolje prije izlaganja alergenu ako je poznat, da bi se na vrijeme sprječila alergijska reakcija, dekongestivi koji olakšavaju tegobe u izvjesnoj mjeri i sprejevi za nos koji se mogu koristiti za kratkoročno liječenje kod zatvorenog nosa.
Tu su losioni i kreme koji mogu smanjit crvenilo kože i svrbež kod alergijskog dermatitisa, steroidni lijekovi u oliku sprejeva, kapi, krema, inhalatori i tablete, mogu smanjiti crvenilo i uplau izazvanu alergijskom reakcijom.
“Za osobe s težim alergijama, preporučuje se imunoterapija. Ova terapija uključuje izloženost alergenu na kontroliran način u dužem vremenskom periodu. Hiposenzibilizacija ponekad traje nekoliko godina. To je zapravo, alergen stimulirajuća imuno terapija ili hiposenzibilizacija ili takozvano cjepivo za alergije, gdje se davanjem određenih doza alergena postiže tolerancija na određeni alergen i organizam onda reagira smanjenim simptomima“, kaže dr. Plavšić.
Ističe da je ovo zapravo jedina prava terapija jer djeluje na uzrok, a ne samo na simptome.
Smatra da su cjepiva protiv alergija kod djece sigurna, učinkovita i preporučuju se za svu djecu posijle navršene pete godine koja imaju problema s alergijom. Učinci mogu biti slabiji ako je neko alergičan na više vrsta alergena, na primjer, na pelud, grinje i plijesan ili dlaku psa. Ako je jedna od tih alergija najizraženija, onda se radi hiposenzibilizacija na taj alergen.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!